Glavni cilj projekta je ojačati institucionalne kapacitete za suradnju u očuvanju i upravljanju teritorijalnim bogatstvima u svrhu sprječavanja rizika i ublažavanja nesreća u morskom okolišu. Projekt je financiran u okviru IPA Adriatic programa prekogranične suradnje 2007-2013 – Ciljani poziv na EUSAIR, odnosi se na Prioritet 2 – Prirodna i kulturna bogatstva i sprječavanje rizika – Mjera 2.1 Zaštita i unapređenje morskog i obalnog okoliša. Uz navedena sredstva, projekt je sufinanciran od strane Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske i vlastitim sredstvima Instituta Plavi svijet.

Obalno naselje u Hrvatskoj

Povećano iskorištavanje morskog i obalnog prostora, posebice za ribarstvo, pomorski promet, turizam i izgradnju, pojačalo je pritiske na te ekosustave. Kako bi se osiguralo održivo korištenje resursa potreban je pristup temeljen na ekosustavu u okviru koncepata Integriranog upravljanja obalnim područjem (ICM) i Prostornog planiranja na moru (MSP). Oba se pravna okvira oslanjaju na prekograničnu suradnju, kao i na suradnju dionika različitih aktivnosti u obalnom i pomorskom sektoru te imaju potencijal za povezivanje usluga ekosustava i mogućnosti „Plavog rasta“ na održiv način. To su ključni alati za uravnotežen proces odlučivanja u sektorima koji se sukobljavaju oko korištenja morskog prostora te će se natjecanje za morski prostor u budućnosti dodatno povećati. Primjeri uključuju sukobe između tradicionalnih korisnika (pomorski promet, istraživanja ugljikovodika i ribarstvo) i novijih aktivnosti (turizam/rekreacija, akvakultura te sektor obnovljivih izvora energije) te zaštite morskog okoliša (posebno zaštićena područja mora).

Projekt ADRIATIC + proizlazi iz rezultata triju IPA redovnih projekata (NETCET, SHAPE, HAZADR) i dvaju IPA strateških projekata (BALMAS, DEFISHGEAR).  Zajedničko polazište im je Jadransko more i njegove životne zajednice kao i antropogeni utjecaji na koje se svaki od projekata odnosi. ADRIATIC + obuhvaća devet partnerskih organizacija iz četiri zemlje (Italija, Slovenija, Hrvatska i Crna Gora).

Projekt promiče razmjenu iskustava u upravljanju morskim i obalnim prostorima u jadranskom bazenu s ciljem poticanja koherentnog i sustavnog planiranja i doprinosa postizanju EUSAIR ciljeva (Stupovi 1, 3 i 4).

Ribogojilište

Konačni rezultat je studija izvedivosti čiji je cilj uspostava ADRIATIC + sustava odlučivanja (Decision Support System, DSS) za donošenje mjera za ublažavanje prijetnji morskoj i obalnoj biološkoj raznolikosti. Zahvaljujući razmjeni znanja i posebno alata i podataka prikupljenih u okviru kapitaliziranih IPA projekata, projekt je doprinio uspostavljanju znanstvene i tehničke mreže među odgovarajućim organizacijama i stručnjacima s jadranskog područja, jačajući pritom povezanost sa sličnim EU mrežama i projektima na području Sredozemnog mora. U tom pogledu, ADRIATIC + je strateški projekt za jadransko-jonski bazen s ciljem jačanja kapaciteta makroregije za skladan i učinkovit održivi razvoj morskog i obalnog okoliša, koji će jamčiti razuman, održiv i uključiv rast za obalne zajednice. Slijedi nekoliko pojedinosti o svakom od kapitaliziranih projekata:

Projektom „Mreža za zaštitu kitova i morskih kornjača u Jadranu“ (NETCET) razvijene su zajedničke strategije za zaštitu kitova i morskih kornjača u Jadranu kroz regionalnu suradnju.

Rezultati koji će se kapitalizirati:

  • Zajedničke strategije za očuvanje morskih kornjača i kitova;
  • Nacionalni akcijski planovi za zaštitu morskih kornjača i kitova u Italiji, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Sloveniji;
  • Baze podataka o zaštiti morskih kornjača i kitova;
  • Model razvoja mreže gradova za zaštitu ovih vrsta u Jadranu.

 

Projekt SHAPE („Oblikovanje holističkog pristupa u zaštiti jadranskog okoliša“) bio je usmjeren na razvoj višeslojnog i međusektorskog sustava upravljanja, temeljenog na holističkom pristupu i na integriranom upravljanju prirodnim resursima, sprječavanju rizika i rješavanju sukoba unutar i među korisnicima jadranske obale i mora. Rezultati koji će se kapitalizirati: eksperimentalni GIS Atlas jadranske regije (Jadranski atlas) za pohranu, vizualizaciju i upravljanje svim podacima koji su potrebni kako bi se provela politika Integriranog upravljanja obalnim područjem (ICM) i Prostornog planiranja na moru (MSP) s usklađenim podacima na razini jadranskog bazena, Zajednička metodologija planiranja u morskom prostoru, Analitička izvješća o pravnim aspektima, trenutnoj politici i alatima za planiranje u Jadranskom bazenu.

Kroz projekt HAZADR („Jačanje operativne spremnosti za borbu protiv onečišćenja mora uljima, štetnim i opasnim tvarima na Jadranu“) provodile su se akcije usmjerene na usklađivanje nacionalnih, regionalnih i državnih planova upravljanja rizikom u cilju jačanja operativne spremnosti reagiranja u borbi protiv onečišćenja Jadranskog mora uljima, štetnim i opasnim tvarima. Rezultati koji će se kapitalizirati uključuju karte ugroženosti za cijelu jadransku obalu koje sadrže podatke vezane uz sljedećih pet kategorija:

  • Tip obale
  • Biološki resursi
  • Zaštićena područja
  • Gospodarski ribolov i iskorištavanje od strane ljudi.

Projekt DeFishGear („Sustav upravljanja morskim otpadom u Jadranskoj regiji“) razradio je strategiju za smanjenje onečišćenja morskim otpadom u Jadranu, uključivanjem različitih dionika (ribarstvene industrije, istraživača, donosioca odluka, nevladinih organizacija i industrije recikliranja). Rezultati koji će se kapitalizirati:

  • Geografski informacijski sustav (GIS) za morski otpad;
  • Mreža dionika kao model za jačanje zajedničkog upravljanja morskim otpadom u Jadranu.

 

Cilj projekta BALMAS („Sustav upravljanja balastnim vodama za zaštitu Jadranskog mora“) je uspostava zajedničkog prekograničnog sustava upravljanja balastnim vodama (BWM), u skladu s Konvencijom o upravljanju balastnim vodama (BWMC) koju je 2004. godine usvojio IMO, kroz povezivanje svih jadranskih istraživačkih institucija, stručnjaka i nacionalnih nadležnih tijela. Predloženi sustav je uspostavljen kako bi se izbjegli neželjeni rizici za okoliš i ljude zbog transfera štetnih akvatičkih organizama i patogena (HAOP), putem brodskih balastnih voda i sedimenata. Projekt ima za cilj i pripremu strateških dokumenata i prijedlog njihovog usvajanja od strane jadranskih zemalja, kako bi regionalni sustav upravljanja balastnim vodama bio i formalno usvojen. Rezultati koji će se kapitalizirati:

  • Podaci o kretanju brodova na Jadranu
  • Podaci o ispustima balastnih voda u 12 jadranskih luka
  • Sustav odlučivanja o upravljanju balastnim vodama u Jadranu (DSS)

Saznajte više: www.izor.hr