Ilovik

Cresko-lošinjski arhipelag je najsjevernija skupina otoka u hrvatskom Jadranu. Obala je raznolika, sastoji se od mnogo velikih i malih uvala i podvodnih špilja. Zbog toplih morskih struja koje prolaze oko Lošinja, otok ima relativno toplu klimu s blagim zimama i ljetima. Morski okoliš u području otoka Lošinja jedan je od najbogatijih u sjevernom Jadranu s prozirnošću mora koja gotovo uvijek prelazi dvadeset metara. Gusta vegetacija, umjerena klima i čisto more čine Lošinj vrlo privlačnim otokom te je često odredište za rehabilitaciju oboljelih od plućnih i alergijskih bolesti.

Naša istraživačka baza nalazi se na istočnoj obali otoka Lošinja. U vodama Lošinja i Cresa zabilježeno je 95 vrsta riba, što je gotovo četvrtina vrsta nađenih u Jadranskom moru, zajedno s velikm predatorima poput dobrih dupina. Morski psi, tune i glavate želve također nastanjuju  ovo područje. Dio ribljeg fonda  značajno je ugrožen izlovom, među njima  se nalazi i kirnja (Epinephelus marginatus). Kroz cijelo područje protežu se velike livade posidonije (Posidonia oceanica) koje su važne za razmnožavanje riba. Livade posidonije još nisu kartirane.

Livade posidonije u plićaku

Podmorje oko Ćutina Velog i Ćutina Malog ima visokorazvijene koraligene zajednice u kojima dominiraju alge, koralji i spužve. Koralji žive isključivo u područjima visoke čistoće mora s malim taloženjem krutih suspendiranih čestica, a u ovom području nađene su i mnoge rijetke vrste od kojih su neke zaštićene, kao npr. morska lepeza (Paramuricea chamaeleon) i crveni koralj (Corallium rubrum). Ipak, brojne aktivnosti od strane ronilaca dovode ih u znatnu opasnost. Ovdje nalazimo i brojne vrijedne školjkaše (Lithophaga lithophaga, Pholas dactylus) čije ilegalno izlovljavanje unatoč zakonskoj zaštiti koju uživaju, uzrokuje opadanje njihove brojnosti, no što je još važnije, u velikoj mjeri doprinosi uništavanju stjenovite obale mora.

Luka Mali Lošinj (Foto: Marcin Osadzin)

Jadranski projekt dupin započeo je 1987. godine u Cresko -lošinjskom akvatoriju te predstavlja najduže sustavno istraživanje jedne rezidentne obalne zajednice dobrih dupina (Tursiops truncatus) u Sredozemnom moru, a jedno je od najdužih takvih  istraživanja u Europi. Ovaj projekt doprinosi stvaranju sveobuhvatne slike društvenog i  ekološkog stanja te definiranju potrebe za zaštitom ovih karizmatičnih morskih sisavaca. Područje istraživanja obuhvaća veći dio  Kvarnerića i proteže se uz istočnu obalu otoka Lošinja i Cresa koja obiluje mnoštvom prekrasnih uvala te nizom manjih otočića kao što su Trstenik, Ćutin, Palacol i Orjule, od kojih neke karakterizira i iznimno bogata morska flora i fauna. Tijekom proteklih par godina proširili smo područje istraživanja do Virskog mora na jugu  (povezujući područje istraživanja s istraživačkom bazom na otoku Murteru) te smo obuhvatili zapadnu obalu Lošinja, Kvarnerski zaljev i dio Velebitskog kanala. Na temelju nedavnih rezultata istraživanja, brojnost cresko-lošinjske populacije rezidentnih dobrih dupina je procijenjena na 180 jedinki. Između 1995. i 2003. godine populacija je bilježila znatan pad (39%). Najvjerojatnije objašnjenje za to je sve povećanje ljudskih aktivnosti. Utvrdili smo da posebno ljeti dupini izbjegavaju ključna staništa, zbog povećanja podvodne buke uzrokovane nautičkim prometom i fizičkog uznemiravanja brodovima. Također je zabilježen znatan pad raspoloživog plijena što je dodatni antropogeni utjecaj. U posljednje  vrijeme rezidentna zajednica se oporavila, ali veličina svake godine varira, što zahtijeva kontinuirano praćenje.

Pročitajte više o drugim lokacijama: