Morska zaštićena područja

Uspostava zaštićenih područja u moru kasni za onima na kopnu

Proces uspostave morskih zaštićenih područja (MZP) značajno kasni za uspostavom onih na kopnu. To je uglavnom rezultat činjenice da su mora i oceani ljudima dugo bili nepoznati i da su bili smatrani beskonačnim resursom. Razvojem tehnologija koje su nam omogućile da zavirimo pod površinu, naročito razvojem ronjenja, shvatilo se da ljudi imaju značajan utjecaj na morske vrste i staništa. Na desetom sastanku članica Konvencije o biološkoj raznovrsnosti održanom u listopadu 2010. godine, Ujedinjeni narodi proglasili su razdoblje od 2011. do 2020. desetljećem bioraznolikosti. Tada je usvojen i generalni cilj: „do 2050. godine bioraznolikost je cijenjena, očuvana, obnovljena i pametno se koristi održavajući pritom usluge eko-sustava i zdravlje planeta te pružajući koristi svim ljudima“. Pojedinačni cilj 11 posebno navodi zaštićena područja: do 2020. godine najmanje 17 posto kopnenih voda i 10 posto morskih područja, naročito onih od značaja za bioraznolikost i usluge eko sustava, očuvano je kroz učinkovito i pravično upravljanje, ekološki je reprezentativno i umreženo, a u njima se primjenjuju ciljane mjere zaštite. Na ove, nadovezuju se UN-ovi ciljevi održivog razvoja koji predviđaju da do 2020. godine najmanje 10 posto mora i oceana bude zaštićeno u skladu sa nacionalnim zakonima i međunarodnim sporazumima, a temeljem najbolje raspoložive znanstvene podloge.

Brojna morska staništa su pod sve jačim utjecajem ljudskih aktivnosti, a sve intenzivnije korištenje morskog okoliša zahtjeva razvoj integralnih politika zaštite, kao što je pristup upravljanju koji sagledava cijeli eko sustav. Od 2001. godine Institut Plavi svijet u svom radu nastoji objediniti biološka i socio-ekonomska istraživanja sa ciljem pružanja sveobuhvatne analize problema zaštite okoliša kako bi se osiguralo da mjere zaštite budu definirane i provedene na dobrobit zaštićenih vrsta, ekosustava i lokalnih zajednica koji o njima ovise.

Natura 2000 područja za dupine u Hrvatskoj

Primjena Direktive o staništima i Direktive o migratornim pticama EU-a na morska staništa, a posebno uspostava mreže Natura 2000 područja, jedna je od glavnih odrednica politike EU-a za zaštitu bioraznolikosti. Na području Europske unije ukupno je 316 Natura 2000 područja za zaštitu dobrog dupina (Tursiops truncatus). No, poznavanje statusa ugroženosti ove vrste u morima EU-a i dalje se smatra nedostatnim na temelju IUCN-ovih kriterija.

I prije pristupanja Europskoj uniji, Republika Hrvatska je implementirala brojne mjere predviđene Direktivom o staništima EU-a. No i dalje morska zaštićena područja kasne za onim kopnenim po broju, veličini i upravljačkim kapacitetima. U hrvatskom dijelu Jadrana dobri dupin se smatra ugroženom vrstom i sa ciljem njihove zaštite proglašeno je 6 Natura 2000 područja:

  1. Akvatorij zapadne Istre (HR5000032) 76,278 ha;
  2. Cres-Lošinj (HR3000161) 52,562 ha;
  3. J. Molat-Dugi-Kornat-Murter-Pašman-Ugljan-Rivanj-Sestrunj-Molat (HR3000419) 60,843 ha;
  4. Nacionalni park Kornati (HR4000001) 21,567 ha;
  5. Viški akvatorij (HR3000469) 51,888 ha;
  6. Lastovski i Mljetski kanal (HR3000426) 108,555 ha.

Ovim područjima obuhvaćeno je ukupno 3717 km2, odnosno 11.8% od ukupne površine hrvatskog dijela Jadrana od 31479 km2. Uspostavom i provedbom planova upravljanja ovim područjima ostvario bi se u Hrvatskoj Aichi cilj 11 – 10% morskih područja pod zaštitom i pravičnim upravljanjem do 2020. godine.

No, u šest navedenih područja poznavanje ljudskog utjecaja na lokalne populacije dobrog dupina je nedostatno, a nisu donešeni ni planovi upravljanja. Dvije su poznate glavne prijetnje za dupine: uznemiravanje podvodnom bukom i fizičko onečišćenje u vidu smeća u moru i odbačenih ribolovnih alata. Stoga je potrebno pristupiti rješavanju ovih problema, osmisliti konkretne mjere zaštite kako bi se negativan čovjekov utjecaj smanjio te razviti sveobuhvatan proces upravljanja u šest navedenih Natura 2000 područja. S obzirom da dostatni podatci postoje jedino za Cres-Lošinj, to područje može poslužiti za razvoj pilot projekata prikupljanja osnovnih podataka i razvoja inovativnih alata monitoringa (GSM/VMS/AIS) sa ciljem analize čovjekovog utjecaja i razvoja planova upravljanja Natura 2000 područjima. Saznajte više

Prostorno planiranje na moru

Prostorno planiranje na moru (Marine Spatial Planning – MSP) je integralni sustav upravljanja korištenja mora i korisnika mora. Iako se mora i oceani uglavnom ne doživljavaju kao stanište ljudi, u priobalnim područjima ljudi su itekako prisutni, naročito tijekom ljeta. Sve izraženiji nesklad između načina korištenja mora i njegovih korisnika doveo je do prekomjernog iskorištavanja nekih područja. Primjerice u Belgiji, zahtjevi raznih industrija za pravom na korištenje morskih resursa iznose 264% u odnosu na realno dostupne resurse.

Prostorno planiranje na moru obuhvaća skup dostupnih alata za upravljanje korištenjem mora u prostoru i vremenu, objedinjujući raznovrsne podatke. Primjerice, geografi koriste GIS (Geographic Information System) pakete poput ArcGIS-a ili QGIS-a koji služe za vizualni prikaz i analizu prostornih podataka u kopnenim ili morskim područjima. Iako GIS analize nude rezultate koji pomažu u upravljanju, one se mogu nadopuniti alatima za potporu u donošenju odluka (Decision Support Tools), odnosno programskim paketima koji, osim geografskih, uzimaju u obzir i ekonomske podatke. Na primjer, programi Marxan i Zonation koriste se za pomoć pri donošenju odluka vezanih uz prostorno planiranje na moru.

Prostorno planiranje na moru u Jadranu

Institut Plavi svijet provodi istraživanja velikih morskih kralježnjaka, od kojih neki služe kao indikatori stanja morskog okoliša. U našem svakodnevnom radu podatke prikupljamo tijekom dnevnih izlazaka na teren u više područja u Jadranu, no osim toga prikupljamo podatke iz cijelog Jadrana tijekom povremenih istraživanja iz zraka. Ovako prikupljeni podatci mogu se putem GIS programa vizualizirati na kartama i time olakšavaju donošenje odluka. U sklopu projekta prekogranične suradnje Adriatic+ financiranog od strane EU putem IPA programa, Institut Plavi svijet vodio je radni paket koji je uključivao suradnju pet partnerskih organizacija iz Jadranske regije, a u sklopu kojeg su provedene studije isplativosti razvoja Alata za podršku pri donošenju odluka za prostorno planiranje na moru u Jadranu. Prostorno planiranje na moru za nas predstavlja vrlo važni segment u zaštiti mora te kroz projekte dalje radimo na razvoju ideja sa našim regionalnim partnerima. Saznajte više na stranicama Adriatic+.