Putem slijedećih kratkih filmova možete upoznati neke od prijetnji koje ljudske aktivnosti predstavljaju za morski okoliš. Poruka ovih kratkih filmova je jasna: Usporite i uživajte u moru. Možete čuti, vidjeti i osjetiti više nego mislite!

 

Podvodna buka

Podvodna buka negativno utječe na morske sisavce kojima je osjetilo zvuka najvažnije osjetilo. Povećanjem dubine intenzitet svjetla se smanjuje te se mnoge morske vrste umjesto na vid oslanjaju na sluh, odnosno jednu vrstu „sonara“ kojeg koriste primarno za navigaciju. Među najosjetljivijim vrstama su neke ribe i morski sisavci, kao dupini i kitovi, koji su razvili eho-lokaciju – složeni sustav slanja i primanja zvučnih signala koji koriste za lov i orijentaciju. Danas, zahvaljujući urbanizaciji obale i razvijenom turizmu, mnoge čovjekove aktivnosti na moru proizvode podvodnu buku, a ističe se brodski promet, odnosno nautički turizam. Nedavne znanstvene studije ukazuju na ozbiljnost ovog problema na globalnoj razini. Zvuk brodskih motora maskira prirodne zvučne signale brojnih morskih organizama, među njima i zvučne signale potrebne za normalan život i preživljavanje. Intenzivna podvodna buka može privremeno ili trajno oštetiti sluh kod dupina i kitova. Osim takvog neposrednog utjecaja, dugotrajna izloženost podvodnoj buci može dovesti promjena u ponašanju i načinu korištenja staništa te time negativno utjecati na razmnožavanje i stopu preživljavanja. Na primjer, kod nekih vrsta izloženost podvodnoj buci mijenja ponašanje mužjaka koji inače zvukom privlače ženke tijekom sezone parenja. Također, trajna izloženost podvodnoj buci tjera dupine iz područja koja inače koriste za lov ili razmnožavanje. Dupini se do određene mjere mogu prilagoditi takvim nepovoljnim uvjetima, mijenjajući frekvencije i intenzitet svoje komunikacije zvukom, no to ujedno predstavlja gubitak energije i stres. Kako bi se utjecaj podvodne buke smanjio ljudi se mogu i trebaju odgovornije ponašati na moru.

Degradacija staništa

Dupini i kitovi u Hrvatskoj zaštićeni su od bilo kakvog oblika uznemiravanja Zakonom o zaštiti prirode od 1995. godine. No neke ljudske aktivnosti poput nautičkog turizma neizbježno vode do uznemiravanja dupina. Iz njihove perspektive motorne jahte i gliseri djeluju nepredvidivo i agresivno. Zbog toga ih doživljavaju kao prijetnju što dovodi do promjena u ponašanju koja se očituje u produženim zaronima s ciljem odmicanja od uzroka uznemiravanja. Fizička prisutnost plovila te buka brodskih motora uzrokuju kod životinja stres te ih tjeraju na dodatni gubitak energije kako bi se udaljili od izvora buke. Dugotrajna izloženost buci negativno utječe ne samo na jedinke, već i na cijelu populaciju, umanjujući njenu sposobnost razmnožavanja te ukupno društveno ponašanje. Kako biste se bolje upoznali sa pravilima ponašanja u blizini dupina sa ciljem smanjivanja utjecaja na njih, pročitajte naše smjernice.

Plastika

Kopneno zagađenje snažno negativno utječe i na morski okoliš. Kruti otpad, nafta i naftni derivati te široki spektar organskih i anorganskih tvari ugrožavaju život u moru. Tu se naročito ističu proizvodi od plastike poput vrećica, boca, cipela, mreža, celofana i stiropora koji su najzastupljenija vrsta krutog otpada u moru. Mnoge životinje, a naročito kitovi, dupini, tuljani, morske kornjače i ptice ugibaju uslijed gutanja komada plastike koje zamjenjuju za plijen. Poseban problem je mikroplastika, odnosno mali komadići plastike nastali raspadanjem i mrvljenjem većih komada, a koje životinje gutaju skupa sa hranom i koji se dalje akumuliraju u njihovom probavnom sustavu uzrokujući oboljenja i slabljenje organizma. Morske životinje se mogu i zapetljati u veće komade plastike koji predstavljaju smrtonosne klopke. Veći komadi plastike koji potonu na dno stvaraju lokalno anaerobne uvjete (nedostatak kisika) što dovodi do ugibanja bentoskih organizama (onih koji žive na ili u dnu). Komadi plastike koje more izbaci na obalu postaju prepreka morskim vrstama koje povremeno izlaze na obalu, naročito tuljanima i morskim kornjačama. Za manje životinje poput tek izleglih morskih kornjača koje trebaju ući u more, ovakve prepreke mogu biti smrtonosne. U Jadranu sve više ljudi boravi na obali pa se i količina otpada povećava što stvara dodatan pritisak na ionako neadekvatan sustav zbrinjavanja otpada. Tu treba dodati i velike brodove poput kruzera koji ilegalno bacaju ogromne količine otpada u more. Jedan od načina rješavanja problema zagađenja mora plastikom je preventivno djelovanje – pokušajte koristiti što manje plastičnih proizvoda, koristite alternativne proizvode, a ono što možete reciklirajte ili zbrinite na propisan način. I uputite druge da čine isto.

Dokumentarni film: Otvoreno more

Otvoreno more je dokumentarni film o životu morskih vrsta Jadrana u proljeće. Nakon zimskih nevremena koja izmiješaju slojeve mora, more je ponovo puno hranjivih tvari što uz obilje svjetla dovodi do bujanja fitoplanktona, a time i proljetne “eksplozije” života u moru. Fitoplankton je temelj hranidbenog lanca. Njime se hrani sljedeća karika lanca – zooplankton, uključujući male kopepodne račiće, a lanac završava velikim morskim predatorima poput tune ili 15-metarskih velikih kitova. Na pučini Jadranskog mora mogu se vidjeti i rijetke vrste poput zooplanktonskih salpi, pelagičkih rakova,  kirnje glavulje, goluba uhana, prugastih dupina i mnogih drugih. Pučinski otoci i hridi dom su jedinstvenih algi I beskralježnjaka. Sve ove vrste dio su priče o životu na otvorenom moru koji je i dalje velikim dijelom nepoznat. Ovaj dokumentarni film izrađen je u sklopu projekta “Jačanja sposobnosti NVO-a za provođenje Natura 2000 prioritetnih aktivnosti”, financiranog od strane Europske unije. Sadržaj filma je odgovornost Instituta Plavi svijet i ne odražava stavove Europske unije.