Jadransko more je jedan od najvrjednijih resursa Republike Hrvatske. Ribarstvo i turizam su gospodarske grane koje direktno ovise o zdravlju morskog okoliša i osiguravaju značajne izvore prihoda, ali istovremeno predstavljaju i potencijalnu opasnost za morski okoliš i bioraznolikost. Postoje razni načini zaštite morskog okoliša, uključujući svima poznate nacionalne parkove ili parkove prirode, ali i mreže zaštićenih područja među kojima je vjerojatno najpoznatija mreža NATURA 2000. Međutim, u Hrvatskoj je pri upravljanju tim područjima naglašen tzv. „top-down” način pri kojem se odluke donose od strane vlasti (odozgo), a imaju značajnog utjecaja na lokalne zajednice koje su vezane uz određeno zaštićeno područje. Na ovaj način lokalne zajednice su često izostavljene iz procesa donošenja odluka koje se tiču njihovog svakodnevnog poslovanja i kvalitete života uopće. Ovaj problem prepoznale su organizacije civilnog društva (OCD), koje su se pokazale jednim od glavnih mehanizama uključivanja lokalnih zajednica u proces donošenja odluka. Članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji dodatno proširuje mogućnosti aktivnog sudjelovanja građana u procesima donošenja odluka koje se tiču gospodarenja prirodnim resursima i zaštite okoliša. No, iako te mogućnosti postoje, još uvijek su nedovoljno poznate široj javnosti. Kao dodatni problemi prepoznati su i općenito slabo poznavanje socio-ekonomskih potencijala zaštićenih područja te nedovoljna suradnja OCD-a, javnih ustanova za upravljanje morskim zaštićenim područjima i lokalnih dionika. Problem nedovoljne suradnje je još izraženiji ako govorimo o zaštiti morskog okoliša u kojem ne postoje fizičke već isključivo samo administrativne granice neprepoznatljive morskim organizmima.
Institut Plavi svijet osvrnuo se na sve navedene probleme kroz razvoj i provedbu projekta „Partnerstvo za održivo korištenje zajedničkih morskih resursa – Partnerstvo za more“. Projekt se provodio od rujna 2014. do veljače 2016. u partnerstvu s udrugom Plavi svijet Vis, Udrugom za zaštitu prirode i okoliša te promicanje održivog razvoja Argonauta, Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim područjima Priroda i Javnom ustanovom Nacionalni park Kornati. Provedba projekta je financirana od strane Europske unije putem IPA 2011 programa i Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
Opći cilj projekta je zaštita bioraznolikosti Jadranskog mora s posebnim naglaskom na NATURA 2000 područja Primorsko-goranske, Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije kroz partnerski pristup svih dionika. U svrhu postizanja ovog općeg cilja definirani su sljedeći pojedinačni ciljevi:
- Jačanje kapaciteta svih partnerskih organizacija za daljnje umrežavanje i sudjelovanje u zaštiti prirode i okoliša;
- Povećanje motiviranosti i osposobljenosti lokalnih dionika za primjenu principa održivosti u svakodnevnom poslovanju i sudjelovanje u procesima donošenja odluka;
- Stvaranje partnerstva između OCD-a, javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i lokalnih dionika.
U sklopu projekta „Partnerstvo za more“ razvijena je multifunkcionalna web stranica (www.marinepartnership.org) kako bi ciljevi, aktivnosti i rezultati projekta bili dostupni široj javnosti i kako bi se potaknulo sudjelovanje javnosti u procesu donošenja odluka i praćenju stanja biološke raznolikosti. Osim općih informacija o zaštiti morskog okoliša, web stranica sadrži i obrazac za unos podataka za dojavu opažanja rijetkih, ugroženih i zaštićenih morskih vrsta.