Jadranski projekt dupin, započet 1987. godine, danas je najduže kontinuirano istraživanje jedne zajednice dobrih dupina na području Sredozemnog mora. Cilj projekta je istraživanje ekologije i biologije dobrih dupina i ostalih vrsta kitova u Jadranu korištenjem genetike, modeliranja populacije i staništa i istraživanjem uzroka uznemiravanja. Od samog početka, projekt je primjer dobre prakse u uspješnoj integraciji znanstvenih istraživanja s praktičnim očuvanjem što je rezultiralo proglašenjem šest Natura 2000 područja za dobre dupine. Znanost zastupljena Jadranskim projektom dupin ima za cilj pružanje informacija javnosti i nadležnim tijelima te promicanje zaštite dupina i njihovog staništa.
Dobri dupini u Hrvatskoj su zaštićeni zakonom i uvršteni su u Crvenu knjigu sisavaca pod kategorijom „Ugrožena vrsta“, ali bez procijenjenih trendova. Njihovo istraživanje i očuvanje navedeno je kao prioritet u hrvatskoj i europskoj zaštiti prirode. Kao takvo, naše istraživanje može doprinijeti razvoju odgovarajućih strategija očuvanja u Jadranskom moru i pomoći u provedbi Natura 2000 prioritetnih akcija za biološku raznolikost mora.
Tijekom istraživanja primijenjuju se standardizirani protokoli prikupljanja podataka. To uključuje bilježenje stanja okoliša, navigacije (vrijeme i lokacija istraživačkog plovila), mjesta opažanja, broja jedinki dupina, sastava skupine, fotografija leđnih peraja za potrebe fotoidentifikacije i podataka o ponašanju dupina i ljudskim aktivnostima. Analizom podataka dobiva se procjena brojnosti, prostorna raspodjela, korištenje staništa i obrasci ponašanja. Standardizirani protokoli omogućuju razmjenu podataka među istraživačima koji rade u različitim dijelovima Jadrana i usporedbu rezultata. Povremeno se prikupljaju i neki dodatni podaci i uzorci, poput praćenja koća (radi utvrđivanja prisutnosti dupina), razgovora s ribarima o njihovoj interakciji s dupinima, itd.
Svi podaci prikupljeni na terenu pohranjuju se u samostalnoj digitalnoj bazi podataka i analiziraju koristeći statističke programe, GIS i softvere za uređivanje fotografija. Institut Plavi svijet trenutno posjeduje najveći skup podataka i najveći katalog dobrih dupina s više od 2250 jedinki koji obuhvaćaju više od 30 godina istraživanja u Jadranskom moru. Digitalne podvodne kamere koriste se za snimanje različitih okolnosti na moru, bilo u znanstvene ili slikovne/vizualne svrhe. Osim toga, za buduću uporabu na terenu su testirani dronovi za daljinsko istraživanje. U razvoju je baza podataka digitalnih medija koja uključuje isječke različitih situacija, aktivnosti, životinja i područja snimljenih na različitim lokacijama u Jadranskom moru.
Tijekom dugogodišnjeg rada na Jadranskom projektu dupin Institut Plavi svijet dobio je temeljit uvid u život dobrih dupina duž jadranske obale i oko otoka Lošinja, Murtera i Visa. Ipak, budući da dobri dupini i ostale vrste kitova u Jadranu koriste stanište koje se prostire na velikom području, postoje mnogi dijelovi, posebice južni dio Jadranskog mora, koji tek trebaju biti istraženi. Osim istraživanja, Jadranski projekt dupin ima obrazovnu komponentu u svim područjima gdje istraživači rade. Tijekom posjeta obalnim gradovima i naseljima redovito se provode javna predavanja kojima se prezentiraju suvremene spoznaje o kitovima u Jadranskom moru i povezanim problemima zaštite. Širenje ovog znanja među lokalnim zajednicama, mladima i ribarima te nautičarima moglo bi potaknuti odgovoran stav prema dupinima i morskom okolišu općenito. Nadalje, Institut Plavi svijet surađuje sa županijskim ustanovama za upravljanje zaštićenim područjima i brojnim zaštićenim lokalitetima poput Nacionalnih parkova Kornati i Brijuni, Parkova prirode Telašćica i Lastovo s ciljem podrške uključivanju očuvanja dobrog dupina u planove upravljanja i boljeg razumijevanja značenja tih zaštićenih područja za tamošnje dobre dupine.
Prvi opaženi dupini:
FB (Freccia Bianca) – prvi put viđen u sezoni 1987./1988., posljednji put viđen 5.5.2012. Nikada nije imao mladunca, vjerojatno mužjak. FB je često opažan u sjevernom dijelu područja istraživanja, oko otoka Trstenika i u blizini otoka Raba.
Giuse – ženka prvi put viđena u sezoni 1987./1988., posljednji put viđena 31.3.1998. Prema našim podacima 1994. godine imala je mladunca koji je opažan do 1999.
Belugo – prvi put viđen u sezoni 1987./1988., posljednji put viđen 26.8.2008. Mužjak, naš najrezidentniji dupin i među prvima koji su zabilježeni našom kamerom. Drži rekord u ronjenju (najdulji zaron u trajanju od 10 minuta).
Zac – prvi put viđen u sezoni 1987./1988., posljednji put viđen 1994.
Baffo – prvi put viđen u sezoni 1987./1988., posljednji put viđen 27.8.2003. Često je opažan u društvu ženki poput Allison, Dany, Sean, Noel i Andree.
Left – prvi put viđen u sezoni 1987./1988., posljednji put viđen 15.9.2000. Vjerojatno mužjak.
Grifo – ženka dupina prvi puta viđena u Cresko-lošinjskom arhipelagu u srpnju 1992. godine. Njen prvi zabilježeni mladunac rođen je 1995. Od tada redovito pratimo Grifo koja je jedan od naših 44 najrezidentnijih dupina prisutnih u ovom području tijekom cijele godine. Nakon osamostaljivanja njenog prvog mladunca, Grifo je 2002. viđena s drugim mladuncem nazvanim Zizu koji se također zadržao u istom području i spada među 44 najrezidentnija dupina. Grifo je imala još tri mladunca 2007., 2011. i 2013. godine. Osim što je majka četiriju dupina, ona je i baka, budući da je Zizu 2010. godine postala majka. Često imamo priliku pratiti Grifo u društvu svojih sadašnjih i starijih već odraslih mladunaca te njihovih beba što znači da obitelj ostaje na okupu.
Quiz – jedna od naših najstarijih ženki. Prvi put je viđena u kolovozu 1991. kada je uočena sa svojim mladuncem nazvanim Quizson. Quiz je 2001. godine dobila svog drugog mladunca imena Nola. I Quizson i Nola su ženke. Quizsonov prvi mladunac rođen je 2001. godine, jednako kao i njegova sestra Nola. Cijele te godine Quiz, Nola, Quizson i njen mladunac, tj. „baka, dvije kćeri i unuk“, opažani su u istoj skupini. Nakon Nole, Quiz više nikad nije viđena s vlastitim mladuncem, ali je opažena u istoj grupi s Nolom i njenim mladuncem 2010. godine.
Maude – poznajemo je od kolovoza 1991. Radi se o jednoj o naših najreproduktivnijih ženki, majci šest mladunaca (1994., 1998., 2003., 2006., 2009. i 2014.). Njezini mladunci iz 1993. i 2003. nazvani su Anna i Kiko te su također ženke. Maude danas ima već četiri unuka. Anna je postala majka 2002., 2004. i 2011., a Kiko 2010. godine. Zajedno sa svojom obitelji, Maude često opažamo u velikim grupama, tzv. vrtićkim skupinama Cresko-lošinjskog arhipelaga, kako pliva uz bok sa svojim mladuncima i unucima.
Mirna – prvi put viđena kao odrasla jedinka u kolovozu 1990. i još uvijek ju redovito viđamo unutar čitavog područja istraživanja. Radi se o ženki, vjerojatno starijoj od 30 godina. Njezina prva dva mladunca, iz 1992. i 1997. godine su naši dobro poznati mužjaci Meta i Saturn. Oba spadaju među najrezidentnije dupine koji su u Cresko-lošinjskom arhipelagu prisutni tijekom cijele godine. Mirna je još tri put postala majka, 2003., 2008. i 2011. godine. Nemamo podataka je li neki od Mirninih sinova postao otac pa ne možemo sa sigurnošću utvrditi ima li Mirna unuke. Međutim, Mirna nije opažena u istoj grupi s Metom i Saturnom nakon što su se osamostalili.
Tijana – ženka poznata od travnja 1992. Po prvi put je postala majka ženskog mladunca 2004. godine – Mare, prvi put viđena 12.5.2004.. Mare se osamostalila 2006. godine i dobila svog prvog mladunca 2011. godine. Od tada Tijana i Mare nastanjuju sjeverni dio Kvarnerića. Nekoliko smo puta opazili Tijanu s njenim novim mladuncem (iz 2009.) te s Mare i njenim mladuncem (iz 2011.) kako zajedno love ribu iza koćarica.
Kiselo -ime je dobila po hrvatskom nazivu za kiselo vrhnje što znači Sour cream – u vrijeme kada smo imenovali naše dupine bilo je zabavno slušati izgovor naših stranih kolega pa smo ga učinili nezaboravnim! Kiselo je prvi put viđena u srpnju 1990. godine i od tada je postala naša najrezidentnija ženka dupina. Kiselo smo prvi put susreli s mladuncem 1994. godine, a od tada je mladunce imala i 1997., 2001., 2004., 2008. i 2014. godine. Njezin mladunac iz 2008. godine jedan je od naših najzanimljivijih dupina. Rođen je s deformiranom leđnom perajom u obliku malog trokuta i repom okruglog oblika. Iako smo se pribojavali da neće preživjeti, Jop je danas odrasla jedinka i pliva s drugim dupinima bez poteškoća. Kada je Kiselo 2014. godine dobila drugog mladunca, Jop je još uvijek bio opažan u istoj skupini s majkom, nakon čega je nastavio nastanjivati Cresko-lošinjski arhipelag.
Mida – prvi put je viđen kao odrastao dupin 1990. godine. Ima izrazito označenu peraju zbog čega je lako prepoznatljiv na moru. Iako je mužjak, Midu obično nalazimo u skupini s majkama i mladuncima. Često ga viđamo u društvu dupina Sire, poznatog od 1995. Ako vidimo jednog od njih na moru, odmah potražimo i drugoga. U grupi s drugim mužjacima, Mida se često pravi važan i bori se za dominaciju među članovima grupe.
Taba – ženka koja je prvi put viđena 1990. godine kao odrasli dupin. Imala je dva mladunca, jednog 1997. i drugog 2003. godine. Nažalost, nakon što su se osamostalili nismo ih susretali u području istraživanja. Tabu redovito viđamo u sjevernom dijelu našeg područja istraživanja, oko otoka Trstenika i Raba. Zahvaljujući veoma označenoj leđnoj peraji lako je uočljiva na licu mjesta.
Riba – mužjak kojeg viđamo od 1990. kao odraslu jedinku. Njegova peraja je posve bijela i izgrižena što upućuje na to da je Riba bio vrlo aktivan u borbama mužjaka i društvenim interakcijama. Danas ga često opažamo kako prati koćarice i hrani se iza njih.
Susan – ženka dupina koja je prvi put viđena 1990. godine. Imala je pet mladunaca, a posljednji iz 2002. godine je ženka imena Produženi koja je već imala dva mladunca i spada među naše rezidentne dupine. 2014. godine vidjeli smo Susan s novim mladuncem, daleko od našeg područja istraživanja, u velikoj grupi koja se družila ispred rta Kamenjak (Istra).
Phil – prvi put je viđen 1990. godine. Najbolji mu je prijatelj mužjak po imenu Monk. Ako vidite jednog od njih, možete biti poprilično sigurni da je u grupi prisutan i drugi. Ima jako označenu leđnu peraju tako da ga je lako zamijetiti golim okom.
Egon – mužjak kojeg redovito viđamo u našem području istraživanja od 1990. kada je prvi put uočen kao odrasli dupin. Ima jako označenu leđnu peraju s brojnim ožiljcima i usjecima. Često ga opažamo dok se hrani iza koćarica u sjevernom dijelu našeg područja istraživanja. Jednom prilikom, dok se hranio iz mreže, Egon je ispod površine mora proveo gotovo 10 minuta. Upravo kad smo pomislili da smo ga izgubili iz vida, njegova oštra leđna peraja izronila je dajući nam do znanja da je vrlo zauzet ispod površine mora.
Tac – ženka dupina koja nam je poznata od 1990. godine. Ima jednog mladunca iz 2008. godine koji se i nakon osamostaljivanja od majke zadržao na području istraživanja. Nazvali smo ga Tic. Tac je posljednji put opažena u sjevernom dijelu našeg područja istraživanja. Karakteristični ožiljak u obliku munje u sredini leđne peraje bio je njezin glavni znak prepoznavanja.