Institut Plavi svijet otvorio je 19. srpnja 2013. godine Oporavilište za morske kornjače u Malom Lošinju. Imali smo čast da je otvorenju prisustvovao tadašnji hrvatski predsjednik dr. Ivo Josipović. Oporavilište za morske kornjače osnovano je kao dio provedbe projekta: „Mreža za očuvanje kitova i morskih kornjača u Jadranu (NETCET)” kojeg je sufinancirala Europska Unija putem IPA Jadranskog prekograničnog programa suradnje. Oporavilište za morske kornjače smješteno u rekreacijskoj zoni Hotela Vespera u Sunčanoj uvali na otoku Lošinju dio je mreže oporavilišta za očuvanje morskih kornjača u Jadranu.
Bivši hrvatski predsjednik dr. Ivo Josipović svečano otvara Oporavilište
Morske kornjače su drevni gmazovi koji svjetskim morima i oceanima plivaju već milijunima godina. Nažalost, danas se suočavaju s brojnim prijetnjama koje uzrokuju smanjenje njihove brojnosti. Glavatu želvu možemo naći u svim dijelovima Jadrana tijekom cijele godine. Gnijezdi se na plažama Grčke, Turske i Cipra. Nakon što kornjačice napuste gnijezda, odlaze u otvoreno more gdje rastu i razvijaju se. U sjevernom Jadranu ulaze u takozvanu bentičku fazu svog životnog ciklusa koju karakterizira prelazak na ishranu organizmima koji žive na dnu kao što su rakovi i školjke. S obzirom da je sjeverni Jadran plitko područje, ono predstavlja ključno stanište za odrastanje glavatih želvi. Također, s obzirom na dubinu sjeverni Jadran idealno je mjesto i za prezimljavanje morskih kornjača. Naime, kao hladnokrvne životinje hladne zimske mjesece one provode na dnu sjevernog Jadrana.
Morska kornjača s dvije progutane udice
Na žalost, činjenica da morske kornjače žive u blizini područja ljudskih aktivnost, čini ovu vrstu ranjivom. Kao posljedica našeg utjecaja, njihov broj značajno se smanjuje. Stoga Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) svrstava glavatu želvu na Crvenu listu ugroženih vrsta (EN), dok Direktiva o staništima Europske Unije glavatu želvu navodi kao prioritet za očuvanje i zaštitu. Najveća prijetnja morskim kornjačama u Jadranu je slučajni ulov u ribarsku opremu. Kada se kornjače zapetljaju u mreže ili su ulovljene kočom, nisu u mogućnosti izroniti pa ugibaju zbog utapanja. Nekoliko tisuća kornjača u Jadranskom moru svake godine ugiba u mrežama. Neke ulovljene životinje mogu biti u stanju kome ili šoka stoga se, ukoliko im se pravilno pruži pomoć, mogu oporaviti i vratiti natrag u more. Osim u mreže, kornjače se često ulove i na parangal. Nakon što progutaju udicu i plastičnu strunu neke životinje ugibaju, dok se druge uz pruženu pomoć mogu oporaviti. Važno je ukloniti udicu i strunu iz usne šupljine i crijeva putem operativnog zahvata. U suprotnom životinja ugiba dugotrajnom i bolnom smrću. Isto tako, brodovi koji se kreću velikim brzinama udarcem pri sudaru ili brodskim propelerom mogu životinji nanijeti teške i ozbiljne ozljede te uzrokovati smrt. Naposljetku, neke životinje su jednostavno bolesne i iscrpljene i potrebna im je pomoć.
Morska kornjača obilježena satelitskim odašiljačem
Morske kornjače su nevjerojatno otporne i izdržljive te se unatoč ozljedama uz stručnu pomoć pruženu u oporavilištima mogu u potpunosti oporaviti i vratiti natrag u more. To je bila nit vodilja za otvaranje Oporavilišta za morske kornjače na Lošinju. Mjesto gdje će ozlijeđenim i bolesnim životinjama biti pružena stručna pomoć i njega od strane osposobljenih veterinara i biologa. Oporavilište za morske kornjače opremljeno je prostorijama za operacije, zasebnim bazenom za intenzivnu njegu te bazenima za dugotrajni oporavak kornjača u kontroliranim uvjetima. Osim toga, Institut Plavi svijet u prostorijama oporavilišta ima mogućnost educirati posjetitelje o morskim kornjačama i zaštiti mora. Uz to, u sklopu aktivnosti Oporavilišta organiziraju se i puštanja oporavljenih morskih kornjača u more od kojih se neke opremaju uređajima za satelitsko praćenje čime se omogućava praćenje njihovog daljeg kretanja u svrhu istraživanja.
Morska kornjača na oporavku
