Tanka je granica između promatranja dupina uz najmanji mogući utjecaj na njihovo ponašanje i teškog uznemiravanja. Ovu ćete granicu vrlo lako prijeći ako niste pažljivi. Dupini su tijekom dana zaokupljeni raznim aktivnostima koje spadaju u prirodne oblike ponašanja. Svaka aktivnost ima svoju svrhu, pridonosi zdravlju jedinke unutar skupine i osigurava preživljavanje u divljini. Životinje se hrane, putuju, odmaraju, brinu o mladuncima, a uključene su i u mnoge druge socijalne interakcije sa ostalim pripadnicima svoje vrste. Prisutnost ljudi u njihovom prirodnom okruženju može se smatrati uznemiravanjem jer neminovno utječe na njihovo ponašanje. Životinje su tada prisiljene napustiti svoje aktivnosti i u određenoj mjeri se posvetiti nama. Dugotrajno uznemiravanje može izazvati dalekosežne posljedice kao što su zdravstveni problemi uzrokovani stresom, smanjena uspješnost razmnožavanja ili izbjegavanje područja koja su prethodno bila vrlo značajna za preživljavanje.

Dugotrajno uznemiravanje može izazvati dugoročan negativan utjecaj

Od neprocjenjive je važnosti u svakom trenutku pratiti njihovo ponašanje te se držati ovih jednostavnih smjernica:

(1) PRISTOJNO SE PREDSTAVITE – Prilazite skupini polako i postrance. Izbjegavajte nagle promjene brzine i smjera.

  • Ne prilazite izravno sprijeda ili straga. Dupini znaju gdje se nalazite. Prilazite li straga, ostavljate dojam da Vam je cilj proganjati skupinu. Životinje će se pokušati udaljiti ili pobjeći od broda. Prilazite li sprijeda, presijecate smjer kretanja skupine i stvarate zapreku. Ovim postupkom tjerate dupine da se razdvoje, promijene smjer kretanja ili zarone duboko kako bi izbjegli susret sa plovilom. Pokušajte se ponašati na način koji neće izazvati reakciju. Ukoliko do nje ipak dođe, utoliko možete biti sigurni da ste utjecali na njihovo ponašanje više nego li je prihvatljivo. Vaš bi cilj trebao biti da promatrate ove životinje bez umanjivanja njihove sposobnosti za neometano kretanje.
  • Prvi dojam je važan. Ljudi se ponajviše oslanjaju na vid kako bi procijenili nepoznatu osobu u prvim trenucima susreta. Međutim, vid nije od velike koristi u mračnom morskom okolišu. Nasuprot tome, zvukovi se vrlo brzo šire kroz vodu, a moguće ih je detektirati na velikim udaljenostima. Imajte na umu da Vas dupini čuju puno ranije nego što ih Vi možete vidjeti dok se približavate. Stoga, brodski motor možemo doživljavati kao alat za „komunikaciju” sa morskim sisavcima. Nemojte naglo ubrzavati ili usporavati dok ste u njihovoj blizini. Kretanje i zaustavljanje, ali i ostale promjene brzine i/ili smjera upozoravaju dupine da je potrebno iznova procijeniti Vaše namjere. Stoga, pokušajte biti dosljedni u načinu kojim upravljate plovilom. Dopustite im da se naviknu na zvukove koje proizvodite.
  • U početku se nemojte pokušavati približiti na manje od 100 m. Smanjujte udaljenost polako, gotovo neprimjetno i sa vrlo malim kutom prilaska. Na ovaj im način dajete dovoljno vremena da se priviknu na Vašu prisutnost, a istovremeno imate priliku provjeriti jesu li u skupini vrlo male životinje. Ukoliko jesu, najbolje je da napustite područje.

(2) PLOVITE USPOREDNO SA SKUPINOM – Izbacite motor iz brzine dok su pod vodom. Nemojte žuriti da ih sustignete kada izrone.

  • Najbolje je održavati plovilo usporedno sa dupinima, sa malim zaostatkom u odnosu na skupinu. Na ovaj način omogućujete životinjama da svojevoljno i bez zapreka promijene smjer kretanja. Pažljivo motrite skupinu kako biste mogli pravodobno reagirati na promjene. Nemojte se postavljati ispred životinja ili presijecati njihov smjer kretanja.
  • Motor možete izbaciti iz brzine dok čekate da izrone ili se možete nastaviti kretati bez izmjena. Nemojte žuriti da ih sustignete kada se ponovno pojave. Primijenite isti postupak kao i prilikom prvog prilaska.
  • Približe li se dupini brodu, ne mijenjajte ništa dok se ne udalje. Sposobni su procijeniti brzinu i smjer kretanja Vašeg plovila, a shodno tome i svoj relativni položaj pa je najsigurnija opcija ne poduzimati ništa. Osim toga, promjene bi ih mogle uplašiti pa će na ovaj način uz brod vjerojatno ostati duže.

(3) I DUPINIMA JE POTREBNA PRIVATNOST – Dupini će Vam dati do znanja kada niste dobrodošli! Odmah se udaljite ako primijetite mladunce ili čujete da glasno izdišu te udaraju repom o površinu, naglo mijenjaju smjer i dugo rone.

Čak i ako niste stručnjak za ponašanje dobrih dupina, većinom ćete biti u mogućnosti odrediti uznemirava li ih Vaša prisutnost. Pratite sljedeće oblike ponašanja:

  • Primijetite li majke sa mladuncima, najbolje je da odmah napustite područje u kojem se nalazite jer su mlade životinje posebno osjetljive na stres. Ženke će se često postaviti između broda i mladunca kako bi ga pokušale zaštititi, a ponekad će to učiniti cijela skupina. Ovo je siguran znak da biste trebali otići.
  • Udaljite se ako primijetite da skupina opetovano i naglo mijenja smjer ili brzinu kretanja neovisno o tome događa li se to dok su životinje na površini ili pod vodom. Više je mogućih razloga za ovakvu reakciju. Najvjerojatnije se nalazite preblizu ili ne održavate usporedan smjer kretanja. Također je moguće da ste dupine susreli u razdoblju od presudne važnosti za brigu o mladuncu, odmor ili hranjenje pa ste jednostavno nepoželjan gost.
  • Otiđite ako se dupini pod vodom zadržavaju jako dugo, a na površini se pojavljuju daleko od mjesta gdje su zaronili. Vjerojatno pokušavaju umaknuti.
  • Udaljite se ako životinje u više navrata plivaju izravno prema Vašem plovilu ili od njega.
  • Postoje i neki vrlo očiti načini iskazivanja nezadovoljstva. Pokušat će Vas uplašiti ili upozoriti da se udaljite glasno izdišući ili opetovano udarajući repom o površinu mora. Osim toga će izvoditi i uzastopne skokove.

(4) OSTAVITE IM DOVOLJNO PROSTORA – Ne prilazite bliže od 50 m. Dopustite da sami odluče hoće li se približiti. Povećajte razmak od skupine ako je prisutno više plovila.

  • Dupine je lako uznemiriti ako se previše približite. Ne postoji točno određena granica koju ne biste trebali prijeći. Svaki susret bit će drugačiji, a prihvatljiva udaljenost mijenjat će se čak i tijekom promatranja iste skupine životinja. Koliko blizu je preblizu? Zasigurno biste se trebali udaljiti ili čak otići ako primijetite agresivne oblike ponašanja (glasni izdasi, skokovi, udarci repom o površinu) ili pokušaje izbjegavanja. Nemojte se približavati na manje od 50 m osim ako se životinje ne približe svojevoljno.
  • Nemojte okružiti životinje sa više brodova istovremeno. Ukoliko su prisutni drugi promatrači, pričekajte da se udalje prije nego se odlučite približiti. Nije poželjno da u krugu od 200 m oko skupine plovi više od tri brodice.
  • Također, brinite o tome da svojom brodicom pratite skupinu na istoj strani kao i ostali promatrači. Životinje će se osjećati zarobljeno ako ih okružite te će pokušati pobjeći. Bolje je da su sva plovila sa iste strane jer se na taj način ostavlja dovoljno prostora za neometano kretanje skupine.

(5) NE ZADRŽAVAJTE SE PREDUGO – Skupinu slijedite najduže 30 minuta. Prilikom odlaska postupno ubrzavajte.

  • Vaša prisutnost sama po sebi predstavlja uznemiravanje, neovisno o načinu ophođenja. Praćenje ovih smjernica umanjuje utjecaj na ponašanje životinja, ali ne znači da se najednom možete smatrati članom skupine. Unatoč tome što za Vas ovo može biti vrlo zadovoljavajuće iskustvo, ne zaboravite da su dupini divlje životinje koje se moraju vratiti svojim redovnim aktivnostima kako bi preživjele. Zabavite se, fotografirajte životinje i podijelite svoje utiske s drugima, ali se nemojte zadržavati dulje od 30 minuta. Pazite da ste dovoljno udaljeni od skupine kada odlučite otići. Ubrzavajte polako, osobito kada niste sigurni gdje se točno nalaze jer su pod vodom!

 

U HRVATSKOJ JE ZAKONOM ZABRANJENO HVATANJE, OZLJEĐIVANJE I UZNEMIRAVANJE DUPINA.

  • Kruženje oko skupine, vožnja brodice izravno prema životinjama, pokušaji da ih se dira ili na bilo koji način izaziva smatraju se uznemiravanjem.

Zašto ne treba plivati sa dupinima

Javnost dupine većinom doživljava kao divlje životinje u potrazi za pažnjom i prijateljskom interakcijom. Jedinke u zatočeništvu uspostavljaju naizgled bliske odnose sa svojim trenerima, istovremeno izvodeći kojekakve zabavne i uzbudljive vratolomije. Neki su čak uključeni i u obrazovne odnosno terapeutske programe s ciljem pružanja pomoći bolesnim ljudima. Sve ovo zasigurno znači da bi trebali objeručke prihvatiti priliku da zaplivamo sa ovim veličanstvenim životinjama, zar ne? Pa, ne baš…evo zašto:

  • Pokušaji da nekome omogućite iskustvo plivanja u blizini skupine dupina, nesmotrenim upravljanjem brodicom vrlo lako se mogu pretvoriti u obično uznemiravanje. Zapamtite da se dupini kroz vodu kreću puno brže od bilo koje osobe. Pogled iz veće blizine nećete doživjeti ako proganjate životinje!
  • Uspijete li se dovoljno približiti, imajte na umu da se nalazite u okolnostima koje su nesigurne kako za Vas tako i za životinje. Dupini su divlje, nepredvidive životinje kojima trebate prilaziti sa poštovanjem. Zabilježeni su slučajevi u kojima su plivači bili prisiljeni potražiti pomoć liječnika zbog udaraca ili ugriza zadobivenih uslijed ovakvih interakcija.
  • Nemojte pogrešno protumačiti znatiželju dupina koji će se ponekad zainteresirati za plivače u blizini. Ovo nije prijateljsko ponašanje već prvenstveno potreba da se istraži strano tijelo uronjeno u njihov okoliš. Pokušajima da plivanjem uz skupinu zadobijete pažnju tjerate životinje da napuste trenutne aktivnosti i remetite njihovo prirodno ponašanje.
  • Približavanje dupinima u prirodi u određenoj mjeri predstavlja uznemiravanje, čak i u slučaju da ne plivate uz njih. Moguće je da prekidate važne aktivnosti kao što su odmor, hranjenje ili druženje. Možda ćete svojim prisustvom u bijeg natjerati životinje kojima je potreban odmor. Ubrzanim kretanjem će trošiti dragocjenu energiju, a često će biti prisiljene premjestiti se u nepovoljno područje gdje će biti podložne još većem stresu. Mladunci mogu biti izloženi velikom naporu kako bi držali korak sa skupinom u slučaju da potjera potraje.
  • Opetovana prisutnost plivača s vremenom može umanjiti strah prema ljudima. Povećat će se vjerojatnost sudara životinja sa brodovima ili zapetljavanja u ribolovni pribor, ali i mogućnost namjernog uznemiravanja jer će životinje češće i manje oprezno prilaziti brodovima.
  • Dupini su sisavci, kao i ljudi. Iako morska voda djeluje kao sredstvo za dezinfekciju, prijenos bolesti putem interakcije sa ovim životinjama je moguć. Plivanje sa dupinima može predstavljati ozbiljnu prijetnju zdravlju ljudi, ali i životinja.
  • I u konačnici, plivanje s dupinima predstavlja uznemiravanje – ne želite zaraditi kaznu.

Zašto ne treba hraniti dupine

Lako se zanijeti prilikom promatranja ovih zanimljivih životinja. Mnogi ljudi zaboravljaju da su dupini grabežljivci koji se oslanjaju na istančane vještine lova kako bi preživjeli u divljini pa im nude hranu. Većina je uvjerena kako ovim postupkom pomaže „izgladnjelim” životinjama. Neki ih na ovaj način pokušavaju privući u nadi da će se dulje zadržati uz brod. Iako ovo vjerojatno nisu jedini razlozi zbog kojih ljudi hrane dupine, posljedice su uvijek negativne. Evo zašto:

  • Dupini se mogu priviknuti na dobivanje hrane pa s vremenom postaju sve više ovisni o ljudima kako bi došli do slijedećeg obroka. Navike će izmijeniti na štetu aktivne potrage za plijenom i interakcije s drugim jedinkama, kako bi više vremena posvetili „prosjačenju”. Upletanje ljudi najčešće je kratkog vijeka i ne predstavlja pouzdan izvor hrane. Ukoliko se naglo prekine s ovakvim postupcima, životinje se mogu naći u nevolji jer će hranu nastaviti tražiti u blizini brodova.
  • Mlade jedinke, umjesto vještina prijeko potrebnih za lov, mogu usvojiti naviku potrage za hranom u blizini čovjeka, što ih u konačnici može odvesti u smrt. Ove su životinje ovisne o ljudima kako bi preživjele.
  • Jedinke koje su navikle primati hranu često će pojesti bilo što. Ozbiljni zdravstveni problemi mogu se pojaviti nakon što progutaju čokoladice, perece, plastične predmete ili neku drugu neprikladnu hranu koju im nude nesavjesni ljudi.
  • Nemojte smetnuti s uma da štetni mogu biti čak i morski organizmi kao što su ribe ili lignje. Ponuđene vrste možda nisu dio njihove prirodne prehrane. Ako nisu pravilno uskladištene, mogu sadržavati velike količine bakterija pa predstavljaju izvor infekcije sa mogućim smrtnim ishodom.
  • Dupini koji su dugotrajno u blizini ljudi postepeno gube strah i češće se približavaju brodovima. Budući da su manje oprezni nego li je uobičajeno, veća je vjerojatnost da će nastradati. Mogu progutati ribolovni pribor ili se u njega upetljati, a nalaze se i u većoj opasnosti od sudara sa plovilima i zadobivanja ozljeda prilikom kontakta sa propelerom.
  • Mislite na svoju sigurnost kao i sigurnost onih koji će se u blizini ovih životinja naći u budućnosti! Dupini navikli na primanje hrane mogu postati agresivni ako ne dobiju što žele. Još se više mogu uznemiriti ako ih zadirkujete ili ih pokušavate dotaknuti. Zapamtite, ovo su divlje životinje i njihovo je ponašanje teško predvidjeti.
  • I na kraju, hranjenje dupina u divljini smatra se uznemiravanjem iz razloga navedenih u tekstu – ne želite zaraditi kaznu!