Dobri dupini i ljudi dijele zajednički prostor i resurse. Institut Plavi svijet od samog početka istraživanja u Jadranu bilježi njihove interakcije. Dupini slijede koćarice, vade ribu iz mreža stajaćica ili s parangala, približavaju se plivaricama koje love plavu ribu, obilaze kaveze u kojima se uzgaja riba. U svakoj od ovih interakcija postoji opasnost za dupine i određena šteta za ribare. Ovisno o području i dominantnom načinu ribolova ove interakcije mogu za dupine postati i opasne po život. S obzirom da Institut Plavi svijet ima najveću bazu podataka o dupinima u Jadranu, veliki broj jedinki možemo prepoznati. To nam pomaže da utvrdimo u kakvom stanju je njihova populacija (brojnost, mortalitet, natalitet i sl.). Osim toga možemo utvrditi postoje li određeni obrasci ponašanja kod pojedinih jedinki u odnosu na ljudske aktivnosti. Praćenje smrtnosti u populaciji uzrokovane interakcijama s ribarstvom ili uspješnosti oporavka pojedinih ozlijeđenih dupina dodatno obogaćuje naše poznavanje ekologije ali i problema zaštite ove vrste u Jadranu. Širenjem područja istraživanja s Lošinja i Kvarnera na srednju i sjevernu Dalmaciju, u posljednjih nekoliko godina uviđamo da su ove interakcije različite u različitim područjima. Tako možemo uspoređivati kako i u kojoj mjeri različite vrste ribarstva utječu na lokalne zajednice dobrih dupina. Nakon gotovo 30 godina sustavnog istraživanja mnoge jedinke poznajemo jako dobro, pa možemo pratiti i njihove sudbine. Ponukani ovime, odlučili smo sastaviti pregled nedavnih slučajeva ozlijeđenih dupina čije sudbine smo pratili i još uvijek pratimo tijekom više godina.
Lamjana
Dupin s ozbiljnom ozljedom u korijenu repne peraje
Krajem svibnja 2010. godine dobili smo dojavu o ozlijeđenom dupinu koji je više dana boravio u blizini ribogojilišta ispred uvale Mala Lamjana na otoku Ugljanu. Dupina smo pronašli i utvrdili da mu je korijen repne peraje teško ozlijeđen. Ozljeda je nastala uslijed dubokog urezivanja konopa nekakvog ribarskog alata, najvjerojatnije konopa mreže stajaćice. Dupin se zapetljao i prilikom pokušavanja da se oslobodi snažno je povlačio konop što je dovelo do ozljede, a komad konopa, otežan olovom, ostao je zapetljan na repu i onemogućavao normalno plivanje i zaranjanje.
Dupin nije izgledao pothranjen, ali je plivao sporo, boravio na površini znatno duže nego je to uobičajeno te se ponašao općenito pasivno. Tijekom ovog opažanja u neposrednoj blizini viđena su druga tri dobra dupina, međutim nikakve interakcije između njih i ozlijeđenog dupina nije bilo. Nakon utvrđivanja situacije, pokušali smo prići dupinu i odstraniti urezani komad konopa. No, prilikom svakog pokušaja prilaženja dupin bi zaronio i odmakao se od plovila. Isto smo pokušali i plivajući i roneći na dah, no svaki put bez uspjeha. Nakon cijelog dana pokušavanja, zbog mraka, morali smo odustati. Više o ovome slučaju možete pronaći ovdje.
Nakon 8 dana isti dupin je ponovno viđen, ovaj put kod ribogojilišta kod Dugog otoka (Rava). I tada smo izašli na teren s nakanom da mu pomognemo. Ovaj put su nam u pomoć priskočili i volonteri iz Gorske službe, radnici ribogojilišta te ronioci iz ronilačkog centra u Ugljanu. Na tijelu dupina, između glave i repne peraje, pojavile su se nove ozljede; vjerojatno opekotine od izlaganja suncu (koža dupina jako je osjetljiva na isušivanje i sunce). I ovaj put su svi pokušaji prilaženja završavali neuspješno . U sumrak smo ponovno morali prekinuti pokušaje da ga ulovimo i od tada ovaj dupin više nije viđen. Više o ovome slučaju možete pronaći ovdje.
Košara
Dupin s vidljivim dubokom porezotinom na tijelu
U rujnu 2013., pronašli smo teško ozlijeđenog dupina kod ribogojilišta između otoka Pašmana i otoka Košare. Ovaj dupin na leđnoj strani tijela, između glave i leđne peraje imao je upadljivu izraslinu, dok je s trbušne strane bio jasno vidljiv konop i dijelovi mreže koji su slobodno visjeli. Očito je da je i ovaj dupin bio zapetljan u mrežu, a prilikom pokušaja da se oslobodi dijelovi mreže urezali su se duboko u tkivo. Konop je ostao u tkivu dupina, na leđnoj strani i uz desnu prsnu peraju je potpuno urastao u tkivo gdje je izazvao hipergranulaciju (izraslinu koju smo prvo vidjeli). Dio mreže ostao je i u ustima.
Kao i onaj kod Lamjane, i ovaj dupin je bio relativno dobro uhranjen te je pokazivao izrazito pasivno ponašanje – sporo je plivao, dugo je boravio na površini ili tik pod površinom. Unatoč tome, nije dozvoljavao približavanje našem istraživačkom plovilu. Pregledom našeg kataloga utvrdili smo da je isti dupin viđen i 2010. godine i da je bio jedan od tri dupina koji su viđeni u prolazu kada smo pokušavali spasiti ozlijeđenog dupina Lamjanu (vidi gore)! Opet je opažen 2012. godine, kod ribogojilišta uz Dugi otok. Ovo opažanje su nam dojavili turisti koji su se tu zatekli tijekom jedrenja i koji su uspjeli snimiti dovoljno kvalitetne fotografije da ga možemo prepoznati. Već tada je hipergranulacija na leđima bila vidljiva, što upućuje da je već tada duže vrijeme živio sa teškom ozljedom.
Iako ozlijeđen, dupin je očito preživljavao zahvaljujući olakšanom hranjenju uz ribogojilišta. Nakon 2013. godine naš je istraživački tim svakog ljeta redovito viđao ovog dupina, uvijek samog i uvijek uz ribogojilište. Čini se da se s vremenom ozljeda pogoršava, vjerojatno zato što mu se sa svakim pokretom plastična struna sve dublje urezuje u tkivo. Međutim, s vremenom se jedna stvar promijenila – 2016. godine dupin je dvaput viđen u društvu drugih jedinki, a jednom je čak i skočio iz vode! Unatoč tome što je teško ozlijeđen, druženje s drugim dupinima i povećanje aktivnosti znakovi su da se rana možda više ne širi i da je moguć oporavak. Svakako se nadamo da je Košara sada na putu oporavka. Više o Košari možete pročitati ovdje.
Krešo
Dupin kojeg zovemo Krešo je naš stari znanac. Evidentiran je u našem katalogu još 2005. godine i od tada ga redovito viđamo. U 2014. godini, Krešo se pojavio u medijima kada je stigla dojava o uspješnom spašavanju. Krešu su zapetljanog u nekakav ribarski alat pronašla dvojica ribara. Na jednom kraju alata bila je pričvršćena bova dok je na drugom bio uhvaćen za dno pa upetljani Krešo nije mogao otplivati. Upravo iz tog razloga ribari su mu uspjeli prići i odrezati konope kako bi ga oslobodili.
Za razliku od prva dva slučaja kada su ozlijeđeni dupini i dalje bili u mogućnosti plivati i zaranjati, Krešu je spasila činjenica da je bio „usidren“ budući da nije mogao umaknuti spasiteljima. Ubrzo nakon spašavanja, Krešo je viđen u društvu drugog dupina u blizini Zadra. Prilikom ovog opažanja Krešo se ponašao normalno te nismo primijetili posljedice nedavnog zapetljavanja.
Primjer namjernog ozljeđivanja
Tri navedena slučaja dobro prikazuju složenost suživota dobrih dupina i ljudi, no nažalost ovi slučajevi nisu jedini. U 2015. godini zabilježili smo slučaj upetljavanja mladunca u mrežu koje je rezultiralo ugibanjem. Ranijih godina smo čak bilježili i slučajeve namjernog ubijanja i ozljeđivanja! U 2014. godini dobri dupin Bojan, jedan od najpoznatijih rezidentnih dupina u cresko-lošinjskom arhipelagu viđen je sa harpunom koji mu je virio iz leđa. I ovaj je dupin i dalje mogao plivati i zaranjati pa pristup nije bio moguć. Uz nešto sreće, Bojan se uspio osloboditi harpuna i danas se i dalje redovito opaža uz potpuni oporavak. Zabilježen je još jedan slučaj namjernog ozljeđivanja 2010. godine koji nažalost nije pozitivno završio.
Dobri dupini su inteligentni oportunisti – vrlo lako se prilagode specifičnostima područja koje nastanjuju i brzo nauče kako iskoristiti sve prednosti. Interakcije dupina i ribarstva nose prednosti za dupine u smislu olakšanog hranjenja, ali nose sa sobom i opasnosti. Lov ribe uz kaveze u kojima se uzgaja riba jedan je primjer. Prilikom hranjenja ribe u kavezima, dio hrane propada kroz mreže kaveza i privlači ribu iz okolnog mora. Veća brojnost ribe tada u blizinu kaveza privlači i dupine. Pribjegavanje ovoj strategiji lova je izraženije u područjima gdje je dostupnost plijena smanjena uslijed prekomjernog ribolova. Lov ribe uz kaveze za uzgoj ribe često znači i provlačenje među gustim spletom konopa i mreža, a povremena šteta koju čine trganjem mreže kaveza stavlja ih u opasnost zbog nepredvidivih reakcija ljudi – vlasnika kaveza.
Interakcija s pridnenom koćom
U područjima u kojima se dominantno koćari, najveće su interakcije s koćaricama. Ovisno o području i dubini rada koće, dupini love ozlijeđenu i uplašenu ribu oko mreže, pokušavaju izvući ribu iz koće ili prolaze ispred otvora mreže riskirajući ulov u koću i gušenje. Također, sezonski ribolov može biti vrijeme veće interakcije s alatom koji se tada više koristi.
Ilegalni ribolov uz pomoć eksploziva predstavlja posebnu prijetnju. Ne utječe samo na dupine nego i na ribu. U Jadranskom moru ovaj ribolovni „alat“ sve se manje koristi, ali nažalost još uvijek nije potpuno nestao. Udarni val koji nastaje uslijed eksplozije širi se kroz vodu i može izazvati barotraumu različitog intenziteta pa čak i ugibanje. Barotrauma je ozljeda nastala zbog iznenadne promjene tlaka i najčešće pogađa organizme koji imaju tjelesne šupljine ispunjene plinom (pluća, unutarnje uho, probavni trakt, itd.) kao što su dupini, ali i ljudi.
Solitarni dupin ozlijeđen u sudaru s plovilom
Sudari s brodovima poseban su oblik interakcija dupina i ljudi. Dupini su općenito agilni i dobri plivači koji jednostavno mogu izbjeći sudare s brodovima, ali postoje usamljeni dupini koji su zaseban slučaj. Fenomen usamljenih dupina dobro je poznat, ali razlozi zašto neke jedinke odabiru živjeti same, unatoč tome što su kao vrsta društvene životinje, nisu razjašnjeni. Usamljeni dupini obično nastanjuju napučene lučice i navikavaju se na prisutnost plovila do te mjere da ih više ne vide kao potencijalnu opasnost. Postoje zabilježeni slučajevi da su se usamljeni dupini sudarili s brodicama i pritom zadobivali ozljede od propelera. Nedavno se pojavio usamljeni dupin i u Jadranskom moru kojeg javnost naziva Bobi, a redovito ga se može vidjeti u napučenim uvalama. Naš istraživački tim prati njegovo pojavljivanje u blizini plaža i bilježi promjene u njegovom ponašanju koje idu u smjeru sve izraženijeg navikavanja na prisutnost ljudi. U 2016. godini, Bobi je polagano počeo pokazivati znakove nepažljivog ponašanja u blizini brodova što predstavlja veliku prijetnju njegovom opstanku. Zbog toga predlažemo da ne pokušavate uspostaviti kontakt s dupinima ili im prilazite čak ni kada se ponašaju „prijateljski“.
Pročitajte više o Bobiju ovdje.
Ovakve slučajeve je gotovo nemoguće spriječiti jer i ljudi i dupini imaju pravo na morske resurse. No, kada se ovakvi slučajevi dogode moramo nastojati pomoći ili barem ublažiti patnju ozlijeđenih dupina. Uspješno spašavanje dupina Kreše pozitivan je, ali nažalost rijedak primjer jednostavnog rješenja. Iskustvo nam pokazuje da je izuzetno teško, gotovo nemoguće, uloviti ozlijeđenog dupina kako bi mu se pomoglo. No, iskustvo koje smo stekli prilikom tih pokušaja može se iskoristiti u nekim budućim slučajevima. Stoga pozivamo sve koji opaze ozlijeđene dupine da ne pokušavaju sami intervenirati, već da obavijeste Institut Plavi svijet (+385 51 604 666) ili centar 112. Ovime će se pokrenuti postupak organiziranog pokušaja spašavanja u kojem će sudjelovati stručnjaci, a ozlijeđene životinje imat će najbolju šansu za preživljavanje.
Potrebno je također napomenuti da su svi dupini i kitovi u hrvatskom dijelu Jadrana zakonom zaštićene životinje te da ih nije dozvoljeno hvatati, plivati s njima, hraniti ih ili na bilo koji način uznemiravati. Više o tome na sljedećim stranicama:
