Morski psi se prelovljavaju
Morski psi, skupa sa ražama, drhtuljama i listovima spadaju u podrazred Elasmobranchii, a koji je u razredu riba hrskavičnjača (Chondrichtyes). U ukupnom broju ribljih vrsta morskih pasa je manje od 5%. Oni su drevne vrste, prvi put se pojavljuju prije otprilike 400 milijuna godina, a posljednjih 70 milijuna godina ostaju praktički nepromijenjeni. Unatoč tome ostaju dominantna skupina u moru. Takav uspjeh pripisuje se njihovim karakteristikama naslijeđenim od primitivnih predaka iz ranijih stupnjeva razvoja. Te karakteristike uključuju sposobnost prilagodbe što im omogućava zauzimanje različitih ekoloških niša. Trenutno je poznato otprilike 370 vrsta morskih pasa, od kojih je 80 vrsta ugroženo. Od osam redova morskih pasa, pet je prisutno u Sredozemnom moru. Najzastupljeniji red su Carchariniformes, odnosno kučkovi u koje spadaju crnovrhi grebenski morski pas, pas modrulj i mlat. Vrste iz podrazreda Elasmobranchii komercijalno se eksploatiraju, osim psine goleme (Cetorhinus maximus) i velike bijele psine (Carcharodon carcharias) koji su u potpunosti zaštićeni od ribolova, dok su za ostale vrste u ribolovnim područjima sjeverne Europe određene kvote. Saznajte više. Saznajte više.
Svim morskim psima zajednički su spori rast, kasno spolno sazrijevanje, dug životni vijek i niska stopa reprodukcije, što ih čini izrazito osjetljivima na antropogene faktore, naročito ribolovni pritisak. U slučaju vrsta koje istražujemo u sklopu naših projekata (Mustelus mustelus, Mustelus punctulatus i Squalus acanthias) za Jadransko more ne postoje podatci o njihovim demografskim parametrima i populacijskoj dinamici. Unatoč tome poznato je da je pritisak na njihove populacije velik, s godišnjim ulovima u rangu od nekoliko stotina tona i bez ikakve nacionalne strategije upravljanja. Naše istraživanje usmjereno je na sjeverni Jadran, od Zadra do zapadne Istre. Uzorci se prikupljaju na ribarskim brodovima i prilikom iskrcaja ulova u lukama. Prikupljaju se podatci o količini ulova po jedinici ribarskog napora, vremenskoj i prostornoj distribuciji te uzorci za laboratorijske analize. Prikupljeni uzorci analiziraju se u laboratorijima sa ciljem dobivanja podataka o razvojnoj i populacijskoj biologiji, poput starosti uhvaćenih jedinki, stope rasta, dobi postizanja spolne zrelosti, reprodukcijskoj sposobnosti i razvoju gonada. Projektom se nadalje provode komparativne analize prehrane i prisutnosti parazita kod morskih pasa. Ovi podatci koriste se za modeliranje populacija istraživanih vrsta kako bi se utvrdio utjecaj koji ribarstvo i slučajni ulov ima na njih i time omogućila izrada strategije za upravljanje ovim resursom u Hrvatskoj.
