Institut Plavi svijet provodi istraživanja više vrsta velikih morskih kralježnjaka. Naš glavni istraživački projekt usmjeren je na lokalne zajednice dobrog dupina u Jadranu. Kroz ostale projekte proučavamo i druge vrste, uključujući velike kitove, Cuvierove kljunaste kitove, glavati dupine, prugaste i obične dupine, ali i sredozemnu medvjedicu. U suradnji sa Hrvatskim prirodoslovnim muzejom provodimo i istraživanje morskih pasa, goluba uhana i morskih kornjača. Smatra se da su morski sisavci (kitovi, sirene (morske krave) i morske vidre) evoluirali od nekadašnjih kopnenih životinja. Iako kitovi više nalikuju na ribe nego na svoje najbliže kopnene srodnike – nilske konje, njihova anatomija, fiziologija i embriologija svrstava ih definitivno u sisavce. Kao i svi sisavci, kitovi kote žive mlade, a ženke imaju mliječne žlijezde. Dijele se u kitove zubane koji imaju zube (podred Odontoceti), a u koje spadaju dupini, i kitove usane koji umjesto zuba imaju usi (Mysticetes). Najveća i najraznovrsnija je porodica Delphinidae u koju osim brojnih vrsta dupina spadaju i kitovi ubojice (Orcinus orca). Ukupno postoje tri podreda kitova: Archaeocetes – drevne, danas izumrle vrste, Odontocetes – kitovi zubani i Mysticetes – kitovi usani. Smatra se da su se odontocetes i Mysticetes razvili iz zajedničkog pretka iz podreda Archaeocetes. Nova genetička i morfološka istraživanja ukazuju na povezanost vrsta koje su nekad smatrane zasebnima i obrnuto, značajne razlike među jedinkama pojedinih vrsta. Slično tome, nedavni pronalasci novih vrsta temeljeni na genetskim karakteristikama kazuju da bi ukupan broj vrsta kitova mogao biti značajno veći od 80 koliko se dosada smatralo da ih ima. Karakteristike poput varijabilnosti u načinima glasanja, načinu lova i ponašanju, boja, morfološke karakteristike, izoliranost pojedinih populacija te razmnožavanje među vrstama dodatno čine određivanje vrsta kompliciranim.

Vrste kitova u Jadranu

Ukupno 11 vrsta kitova čini stabilne populacije u Sredozemnom moru i susjednim područjima. Tri vrste su ograničene na manje dijelove Sredozemnog mora: kitove ubojice (Orcinus orca) nalazimo samo u vodama oko Gibraltara, grubozubi dupin (Steno bredanensis) nastanjuje levantinski bazen dok perajaste pliskavice žive samo u Egejskom moru. Ostalih osam vrsta nastanjuje cijelo Sredozemno more te ih se u većem ili manjem broju može pronaći i u Jadranu. Tu spadaju: dobri dupin (Tursiops truncatus), kratkokljuni obični dupin (Delphinus delphis), prugasti dupin (Stenella coeruleoalba), veliki kit (Balaenoptera physalus), ulješura (Physeter macrocephalus), bjelogrli dupin (Globicephala melas), glavati dupin (Grampus griseus) i Cuvierov kljunasti kit (Ziphius cavirostris). Zabilježene su i dvije vrste koje tek povremeno posjećuju Sredozemno more: crni dupin (Pseudorca crassidens) i grbavi kit (Megaptera novaeangliae). Prema trenutnim saznanjima, jedino dobri dupin trajno naseljava cijeli Jadran. Prugasti dupin, glavati dupin i Cuvierov kljunasti kit prisutni su jedino u južnom Jadranu, dok ulješure tek povremeno navraćaju u Jadran. Veliki kitovi sezonski posjećuju južni i srednji Jadran. Bjelogrli dupin, crni dupin i grbavi kit su tek rijetki posjetitelji. I konačno, kratkokljuni obični dupin, vrsta koja je nekada bila prisutna u cijelom Jadranu, danas se smatra regionalno izumrlom jer se povremeno opažaju tek rijetke jedinke.