
Istraživači bilježe podatke o ponašanju
Ponašanje dobrih dupina proučava se od samih početaka Jadranskog projekta dupin. S obzirom da dupini provode većinu svog vremena pod vodom, istraživanje njihovog ponašanja na površini daje nam samo mali uvid u biologiju ove vrste . Međutim, proučavanje njihovog ponašanja ključno je za razumijevanje načina na koji koriste stanište, procjenu zdravlja populacije, utvrđivanje potencijalnih prijetnji itd. Cilj proučavanja ponašanja je utvrditi koliko određena jedinka provodi vremena tijekom određene aktivnosti, čime se dobije uzorak ponašanja za pojedinu jedinku ili cijelu skupinu. Bilježenje podataka o lokaciji opažanja te reakciji dupina na prisutnost drugih plovila omogućuje nam istražiti kako i u kojoj mjeri pomorski promet utječe na ponašanje dupina. Rezultati takvih istraživanja koriste se za razvoj mjera zaštite, a samim time i smanjenje negativnog utjecaja pomorskog prometa na ovu ranjivu populaciju. Od 1990. godine je zabilježeno značajno povećanje broja plovila u obalnom području Hrvatske, a poznato je da reakcija dupina na njihovu prisutnost može varirati od navikavanja i kratkoročnih promjena ponašanja do dugoročnih promjena u ponašanju, promjena u njihovoj rasprostranjenosti i korištenju staništa što može izravno utjecati na reproduktivnost i preživljavanje. Iako mnoge studije širom svijeta proučavaju pojedine populacije i specifične situacije, većina ih je ustanovila negativan utjecaj pomorskog prometa na kitove općenito.
U istraživanju koristimo dvije metode prilikom prikupljanja podataka o ponašanju: „praćenje grupe“ i „praćenje jedinke“. Praćenje grupe koristimo kako bi prikupili ponašanje cijele skupine dupina, zabilježili podatke o veličini skupine, o dobnim kategorijama zastupljenim u skupini te zabilježili neke neuobičajene situacije. Na primjer, u prisutnosti drugih plovila, dupini mogu imati različite reakcije, ovisno da li je skupina dupina veća ili manja ili da li su u skupini prisutni mladunci. Praćenje jedinke se koristi za bilježenje ponašanja određene jedinke i bilježenje vremena između dva uzastopna izranjanja. Promjene u disanju jedinke i vremenu provedenom na površini ovise o kategoriji ponašanja. Time sa sigurnošću možemo potvrditi koju vrstu ponašanja opažamo kod jedinke. Analiza podataka sakupljenih od 2006. godine ukazuje na važne faktore koji mogu kod dupina izazvati negativnu reakciju, a to su tip plovila (npr. gliseri, motorne jahte), brzina kretanja plovila, trajanje interakcije dupina i plovila, ponašanje plovila za vrijeme susreta (npr. agresivno ponašanje plovila pobuđuje jaku negativnu reakciju dupina koji u to situaciji nastoje izbjeći plovila). Dupini se nastoje udaljiti od plovila tako što dulje rone ili mijenjaju svoje trenutno ponašanje u „putovanje“ povećavajući brzinu kretanja. Ove kratkoročne reakcije mogu negativno utjecati na fizičko stanje dupina, povećavajući utrošak energije i razinu stresa. Na žalost, još uvijek ostaje nepoznanica koje su dugoročne posljedice ovih kratkoročnih reakcija. Molimo vas pogledajte Pravila ponašanja u prisutnosti dupina razvijena od strane Instituta Plavi svijet za vlasnike plovila, s ciljem smanjenja negativnog utjecaja na dupine.