Istraživački tim Instituta Plavi svijet protekla je dva dana proveo istražujući  dobre dupine (Tursiops truncatus) u sjevernoj Dalmaciji. Istraživanja se provode u višegodišnjoj suradnji s javnim ustanovama „Nacionalni park Kornati“ i  „Park prirode Telaščica“. Tijekom dva dana terenskog rada, opazili smo pet skupina dobrih dupina – na krajnjem jugu Kornatskog akvatorija i uz zapadnu obalu Dugog otoka, unutar područja Parka prirode Telaščica. Prikupljeni podatci pridonijet će utvrđivanju prostorne rasprostranjenosti i sastava pojedinih zajednica dobrih dupina na ovom području te stjecanju novih saznanja o njihovoj međusobnoj povezanosti i interakcijama. Osim impresivne ljepote krajolika, divili smo se i bogatoj bioraznolikosti područja pa smo uz veliki broj dupina, fotoaparatom  zabilježili i mnoge druge zanimljive morske organizme. Uživajte u fotografijama i naučite ponešto o njima!

Glavata želva (Caretta caretta)

Jadransko more je važno područje obitavanja glavate želve, a podatci o brojnosti ukazuju da u ovdje boravi barem 31.000 jedinki. Genetska istraživanja ukazuju na to da većina jedinki pripada populaciji koja se gnijezdi u Grčkoj.

Velika salpa (Salpa maxima)

To je vrsta planktonskih tunikata koja se hrani fitoplanktonom. Kreće se kontrakcijama tijela kojima istišće vodu iz organizma. Najčešće se opažaju međusobno povezane u koloniju, a ponekad i kao samostalne jedinke. U Jadranskom moru je 2013. zabilježena kolonija koja je bila dugačka oko sedam metara.

Sifonofora (podred Physonectae)

Physonectae su iznimno rijetke u obalnim ekosustavima i do danas postoji jako malo opažanja u obalnom području Jadrana, a uz površinu mora gotovo pa nema opažanja tijekom dana. Sifonofori su želatinozni organizmi koji žive u kolonijama sastavljenim od pojedinačnih organizama zooida specijalizirani za različite funkcije ključne za njen opstanak. S obzirom da plijen love uz pomoć žarnih stanica, sifonofori vas mogu i opeći.

Kaukal (Calonectris diomedea)

Ova strogo zaštićena vrsta ptice gnijezdi se na stjenovitim otocima i hridima u otvorenim dijelovima mora. Hrane se uglavnom manjim ribama kao što su srdele i morskim beskralješnjacima, loveći ih na malim dubinama, tik ispod morske površine. Pritom se koriste kljunom koji je na vrhu svinut s kukastim završetkom kako bi lakše zadržali klizavu lovinu.