Objavljeno prvo izvješće “Pregled vrućih područja (hotspot) buke u području Sporazuma o zaštiti kitova (Cetacea) u Crnom moru, Sredozemnom moru i susjednom Atlantskom području (ACCOBAMS)”
Za morske organizme zvuk je jedno od glavnih sredstava za komunikaciju, snalaženje u prostoru, lov plijena ili traženje partnera. Velikim kitovima u gotovo beskrajnom plavetnilu oceana upravo zvuk koji putuje stotinama kilometara omogućava da ostanu međusobno povezani. Dupinima zvuk omogućava korištenje naprednog i preciznog sustava eholokacije kojim jasno „vide” svoj okoliš i plijen. Glasanje im omogućava komunikaciju i prijenos informacija. Međutim, zvuk je životno važan i brojnim drugim organizmima – morskim kornjačama, ribama i morskim beskralješnjacima.

Na žalost, svi ti morski organizmi žive u okolišu u kojem su ljudske aktivnosti tijekom posljednjih 50 godina udeseterostručile buku! Time se utjecaj koji buka ima na morske organizme dramatično povećao. Međutim, neka područja predstavljaju svojevrsne vruće točke u kojima je gomilanje različitih izvora buke toliko da je u njima opstanak pojedinih vrsta gotovo nemoguć.

Institut Plavi svijet već desetak godina provodi istraživanje o utjecaju buke na lokalnu zajednicu dobrih dupina u području Lošinja i Kvarnerića. U ovom području, kao i u cijelom priobalnom području Jadrana, rekreacijska plovila jedan su od glavnih izvora buke posebice ljeti. Rezultati našeg istraživanja jasno su pokazali da je značajno povećanje buke u području ljeti razlog što dobri dupini izbjegavaju određena područja. Time se smanjuje raspoloživost staništa u kojem dupini obitavaju te uzrokuje stres što može imati dugoročni utjecaj na mogućnost njihova opstanka u području. Istraživanje Instituta Plavi svijet prvo je istraživanje koje povezuje povećanje buke u okolišu s načinom korištenja staništa dobrih dupina u svijetu, a veći broj radova o tome objavljen je poznatim svjetskim znanstvenim časopisima[1],[2],[3],[4]!

U otvorenom dijelu Jadranskog mora značajni izvor buke predstavljaju komercijalna, trgovačka plovila koja uplovljavaju u Jadran i prolaze sve do najsjevernijih luka (Ravena, Venecija, Trst, Kopar, Rijeka). Planirane aktivnosti na povećanju lučkog prometa dovest će i do značajnog povećanja buke. Međutim, posljednjih godina u području Jadrana pojavio se novi, značajni izvor buke – seizmička istraživanja podmorja u potrazi za naftom i plinom. Za razliku od relativno lokalizirane buke koju uzrokuju turistička rekreaciju u priobalnim područjima, seizmička istraživanja s obzirom na snažne „zračne topove” kojima proizvode podvodne eksplozije s ciljem kartiranja geološkog sastava dna, uzrokuju značajno povećanje buke u širem području i imaju utjecaj na velike dijelove Jadranskog mora. Upravo stoga je Institut Plavi svijet 2013. i 2014. upozoravao javnost na do tada nezapamćeni opseg seizmičkih aktivnosti koje su se u hrvatskom Jadranu odvijale tijekom gotovo četiri mjeseca bez ikakvog nadzora, bez mjera ublažavanja i zaštite i bez izrađene studije utjecaja na okoliš.

S obzirom da se buka u moru gotovo neprestano povećava što može imati nesagledive posljedice na opstanak vrsta osjetljivih na buku, Sporazum o zaštiti kitova (Cetacea) u Crnom moru, Sredozemnom moru i susjednom Atlantskom području (ACCOBAMS) naručio je izradu prvog izvješća o izvorima buke u Sredozemnom moru kako bi se identificirala područja od interesa, predložila daljnja znanstvena procjena te kako bi se izradile učinkovite mjere zaštite. Uvidom u izvješće i predstavljene karte, vidljivo je kako su buka i njeni izvori u Jadranskom moru značajni. Stoga je potrebno čim prije započeti sa izradom registra antropogenih izvora buke u Jadranu što je i jedna od obveza u provedbi Okvirne direktive o morskoj strategiji EU.

 

Institut Plavi svijet kao partner ACCOBAMS-a i suradnik nevladine organizacije OceanCare prenosi objavu za medije povodom objave izvješća “Pregled vrućih područja (hotspot) buke u području Sporazuma o zaštiti kitova (Cetacea) u Crnom moru, Sredozemnom moru i susjednom Atlantskom području (ACCOBAMS), 1. dio – Sredozemno more”[5].

 

Dodatne informacije:

Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora

Kaštel 24, 51551 Veli Lošinj

info@plavi-svijet.org

www.plavi-svijet.org

tel. 051 604666

 

 

[1] Rako N., Fortuna C.M., Holcer D., Mackelworth P., Nimak-Wood M., Pleslić G., Sebastianutto L., Vilibić I., Wiemann A. i Picciulin M. (2013) Leisure boating noise as a trigger for the displacement of the bottlenose dolphins of the Cres-Lošinj archipelago (northern Adriatic Sea, Croatia). Marine Pollution Bulletin 68, 77-84.

[2] Rako N., Picciulin M., Vilibić I. i Fortuna C.M. (2013) Spatial and temporal variability of sea ambient noise as an anthropogenic pressure index: the case of the Cres-Lošinj archipelago, Croatia. Journal of the Marine Biological Association of the United Kingdom 93, 27-36.

[3] Picciulin M., Sebastianutto L., Fortuna C.M., Mackelworth C.P., Holcer D. i Rako N. (2013) Are the 1/3 Octave 63 and 125 Band Noise Levels Predictive of Vessel? The Case of Cres-Lošinj Archipelago (Northern Adriatic Sea, Croatia). In: Third International Conference on the Effects of Noise on Aquatic Life, Budapest, Hungary.

[4] Rako N., Picciulin M., Mackelworth C.P., Holcer D. i Fortuna C.M. (2012) Long-term monitoring of anthropogenic noise and its relationship to bottlenose dolphin (Tursiops truncatus) distribution in the Cres-Lošinj archipelago, northern Adriatic, Croatia. In: The Effects of Noise on Aquatic Life (eds. by Popper AN i Hawkins A), pp. 323-325. Springer, Dordrecht.

[5] Maglio A., Pavan G., Castellote M., Frey S. (2015). “Overview of the Noise Hotspots in the ACCOBAMS Area. Part I – Mediterranean Sea”. A report prepared for the Agreement on the Conservation of Cetaceans in the Black Sea, Mediterranean Sea and Contiguous Atlantic Area (ACCOBAMS). DOI: 10.13140/RG.2.1.2574.8560/1

Objava za medije OceanCare:

„U Sredozemnom moru je jako glasno: znanstvenici su predstavili prvu kartu gustoće izvora buke u podmorju Sredozemlja”