Danas je završena javna rasprava o provođenju i sadržaju strateške studije utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu. Institut Plavi svijet sudjelovao je svojim komentarima u javnoj raspravi. 

Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika imaju ogromne i dugotrajne posljedice na okoliš i organizme. Upravo stoga je izrada ozbiljne Strateške studije preduvjet za utvrđivanje moguće štete ali i za pronalazak mogućnosti i načina njenog smanjivanja kroz primjenu brojnih mjera ali i kroz izostavljanje nekih područja iz postupka iskorištavanja.

Općenito, cjelokupni tekst Odluke o provođenju strateške procjene čini nam se nejasan, nestručno sastavljen i općenito veoma kratak. Vjerujemo kako bi Ministarstvo gospodarstva koje provodi cjelokupni postupak javne rasprave trebalo javno objaviti imena i reference članova komisije/radne skupine koja priprema i provodi postupak te ocjenjuje Stratešku studiju procjene utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u Jadranu.

Dva su ključna problema koje istraživanje i eksploatacija nafte i plina stvaraju u okolišu – 1. velika količina buke koja se proizvodi i 2. značajno zagađenje okoliša toksičnim spojevima koji se tijekom istražnih radova i eksploatacije trajno ispuštaju u more. I buka i zagađenje akutno i/ili kronično štetno djeluju na morske organizme, posebice kitove (Cetacea), morske kornjače, ribe i ptice te morske beskralješnjake, ali i na zdravlje ljudi i cjelokupnu kvalitetu okoliša.

Buka koja se proizvodi tijekom istražne i eksploatacijske faze može uzrokovati 1. fizičke ozljede i smrt pojedinih jedinki zbog utjecaja zvučnih valova te 2. uznemiravanje koje dovodi do promjena u ponašanju, napuštanju staništa, onemogućavanju komunikacije i snalaženja zbog preklapanja glasanja i buke itd. Zbog toga je, posebice za vrste sa Dodatka IV Direktive o staništima, potrebno utvrditi opseg utjecaja, moguću smrtnost i utjecaj smrtnosti na opstanak populacija, te utjecaj koji će promjena ponašanja i nemogućnost korištenja staništa imati na navedene vrste. Međutim, osim utjecaja na velike kralješnjake koje poznajemo i vidimo, ovaj zahvat imat će i značajne negativne posljedice na planktonske organizme, ali i na ličinke i jaja riba i brojnih drugih morskih organizama koje se nalaze u planktonu što može imati za posljedicu značajno smanjenje njihove brojnosti.

„Tehnička voda” koja nastaje i koja se koristi prilikom istražnih i eksploatacijskih radova (ali i ostala voda i tekućine koje se nalaze na platformama) sadrži veliku količinu toksičnih tvari koje uključuju sirovu naftu i razne aditive koji se u nju dodaju. U tehničkoj vodi mogu se utvrditi brojni poliaromatski ugljikovodici, fenoli, teški metali, radioaktivni elementi, endokrini disruptori (spojevi koji u tijelu djeluju kao hormoni), dušikovi spojevi (koji djeluju kao nutrienti) itd. Neki od tih spojeva izazivaju akutno trovanje dok se drugi gomilaju u organizmu te izazivaju pojavu raznih kroničnih bolesti. Zagađena tehnička voda koja se ispušta u okoliš ima direktan negativni utjecaj na sve organizme u svojoj blizini. S obzirom na dugotrajnost samih aktivnosti (25 godina i dulje), velika je mogućnost šireg, produljenog i značajnijeg utjecaja kroz gomilanje i koncentriranje u okolišu i pojedinim organizmina (bioakumulacija, biomagnifikaca). Osim štete za organizme u moru, ovaj utjecaj direktno je vezan i na ljudsko zdravlje kroz konzumiranje morskih organizama u kojima je povećana koncentracija toksikanata.

Osim vode koja predstavlja do 80% zagađenja koje proizvode platforme za vađenje ugljikovodika, tijekom istražnog i eksploatacijskog rada platformi osim u more, i u zrak se ispuštaju značajne količine zagađivala, posebice stakleničkih i drugih plinova (CO2, CH4, NOx, SO2 itd).

S obzirom da je za licenciranje raspoloživo 29 blokova (tzv. istražna područja) koji pokrivaju cjelokupni teritorij otvorenog mora Hrvatske postoji teoretska mogućnost da se u svima odjednom provode neke od radnji vezanih za istražne i eksploatacijske radove jer ne postoji nikakvo ograničenje niti u broju blokova u kojima se odjednom mogu provoditi radnje niti u maksimalnom dozvoljenom broju platformi unutar pojedinog bloka. Također, blokovi se ne nalaze se samo u području iza obalne linije vanjskih otoka već u području npr. Visa i Lastova gotovo u potpunosti obuhvaćaju otoke čime će njihov utjecaj na ove otoke biti značajno veći. Također, blokovi se nalaze i u npr. području Jabučke kotline – poznatog i jednog od najvažnijih područja za razmnožavanje i odrastanje brojnih komercijalnih vrsta riba i beskralješnjaka iz kojeg se naseljavaju ostali dijelovi Jadrana. Uništavanje ovog područja može imati nesagledive posljedice na cjelokupnu biološku raznolikost Jadrana te na cjelokupno ribarstvo.

Konačno, s obzirom da je Jadran malo i zatvoreno more, kumulativne posljedice ovakvog potpuno nereguliranog načina korištenja biti će dalekosežne i ni u kom slučaju pozitivne. Utjecaj koji ovaj zahvat može imati (i već je imao tijekom seizmičkog istraživanja provedenog od 7.9.2013 – 21.1.2014) na morski okoliš može se usporediti sa utjecajem koji bi imala neka aktivnost na cjelokupno kopneno područje od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom! Zamislite kakva bi to morala biti snaga i veličina zahvata da cijela kopnena Hrvatska drhti tijekom 30 godina svaki dan!!! Upravo takav će utjecaj biti na more u slučaju da bez ograničenja započne provođenje Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu koji daje koncesijske ugovore u trajanju od 5 + 25 godina!

Strateška studija utjecaja na okoliš bi trebala imati za cilj između ostalog utvrditi postojeće znanje, identificirati nedostatke te naglasiti posebno osjetljiva pitanja koja treba riješiti prije davanja blokova u koncesiju. S obzirom da bi ta studija morala biti temelj za donošenje odluke o davanju koncesija, te za određivanje mogućih restriktivnih mjera, mogućeg posebnog monitoringa, mogućeg izuzimanja pojedinih područja iz istraživanja i eksploatacije i slično, nije jasno zašto ova studija nije napravljena prije započinjanja procesa licenciranja. Zašto je Republika Hrvatska prvo otvorila natječaj za koncesioniranje, a tek prije samog kraja nadmetanja krenula u izradu Strateške studije? Poručuje li se na ovaj način investitorima da će Strateška studija u svakom slučaju biti pozitivna?

Republika Hrvatska nema nikakva razvijena i prihvaćena pravila i/ili smjernice za provođenje istraživanja i/ili ekstrakcije nafte i plina iz podmorja. S obzirom na samu veličinu područja koje se ovim postupkom daje na korištenje potrebno je izraditi opsežne temeljne dokumente. Korištenje samo sažetaka ili isječaka iz opsežnih dokumenata koje su pripremile brojne druge države svijeta kako bi zaštitile svoj okoliš (kao što je bio slučaj prilikom seizmičkog istraživanja!) bez adaptiranja za lokalne uvjete je neprihvatljivo. Provođenje ovako opsežnih i dalekosežnih aktivnosti u okolišu bez razvijenog sustava nadzora i praćenja stanja također jasno ukazuje na potpunu nebrigu i nezainteresiranost nadležnih institucija. Primjer zašto je potrebno adaptirati pravila je glavata želva. Naime, Jadransko more jedno je od najvažnijih staništa glavate želve u Sredozemlju, a prema procjeni iz 2010. samo u sjevernom Jadranu obitava preko 50.000 jedinki. S obzirom da su znanstvena istraživanja utjecaja eksploatacije nafte i plina na morske organizme rađena uglavnom u sjevernim morima, utjecaj na morske kornjače, koje tamo ne žive u ovolikom broju, nije poznat. Stoga jedan od rezultata aktivnosti u Jadranu može biti i značajan negativan utjecaj na cjelokupnu sredozemnu populaciju glavatih želvi. Istovremeno, ovakav način provođenja licenciranja stavlja Republiku Hrvatsku i u veoma negativni položaj prema Europskoj uniji s obzirom da je upravo temeljem brojnih direktiva  potrebno osigurati dobro stanje okoliša te redovni monitoring o kojima treba izvješćivati. U ovom slučaju Republika Hrvatska izlaže se u konačnici i pokretanju sudskih postupaka pred Europskim sudom pravde zbog kršenja direktiva.

Rok za izradu studije i javnu raspravu neobično je kratak te ne omogućava kvalitetno i transparentno obavješćivanje i sudjelovanje javnosti. S obzirom da se planirani radovi mogu provoditi na polovici hrvatskog morskog teritorija te na izuzetno velik utjecaj na cjelokupni morski okoliš, temeljem Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (tzv. Aarhuška konvencija) Ministarstvo je moralo omogućiti i provesti opsežni proces informiranja javnosti o planiranim aktivnostima i njihovom utjecaju što do sada nije učinjeno.

I komentar za kraj – Institut Plavi svijet posjeduje najveću bazu podataka o velikim morskim kralješnjacima u regiji. Ona uključuje podatke o lokalnim populacijama koje su prikupljane tijekom gotovo 30 godina istraživačkog rada te podatke o brojnosti i distribuciji vrsta u cijelom Jadranu prikupljane tijekom istraživanja iz zraka. U našim katalozima nalazi se preko 1000 jedinki dobrih dupina i deseci morskih kornjača. Rezultati našeg rada daju informacije o populacijskoj strukturi, natalitetu, mortalitetu, populacijskoj viabilnosti, ponašanju, brojnosti, migracijama, ekologiji, prostornoj i vremenskoj rasprostranjenosti pojedinih vrsta, srodstvenim odnosima itd. Djelatnici i članovi Instituta Plavi svijet su predstavnici i/ili sudjeluju u radu brojnih svjetskih sporazuma, radnih skupina i foruma koji se bave istraživanjem i zaštitom morskih kralješnjaka (IWC, IUCN, ACCOBAMS, CIESM, Zajednička radna skupina za buku ACCOBAMS, ASCOBANS, CMS itd). Unatoč tome, Institut Plavi svijet niti jednom nije bio kontaktiran ili konzultiran od strane ministarstava ili agencija koje su do sada izdavale dozvole za seizmička istraživanja ili u pripremi dokumentacije za izradu strateške studije utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu. Također, Institut Plavi svijet neprestano poziva na izradu pravila i smjernica za provođenje istraživanja i/ili ekstrakcije nafte i plina iz podmorja no bez odgovora. S obzirom na ogromnu opasnost koja prijeti cjelokupnom ekosustavu Jadranskog mora, nadamo se da će nadležna ministarstva i agencije ovaj puta barem iskreno pristupiti analizi komentara primljenih tijekom javne rasprave.