Što su mogući uzroci ugriza kupača od strane glavate želve na Čiovu?

S ciljem podizanja svijesti javnosti te kako bi pokušali razjasniti moguće uzroke ovih, posebno za osobe koje su bile ugrižene, neugodnih iskustava, u tekstu koji slijedi pokušat ćemo ukratko pojasniti moguće razloge ugriza te pojasniti kako se ponašati.

Autori:
Doc. dr. sc. Draško Holcer, Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb
Tina Belaj, dr.vet-med., Oporavilište za morske kornjače, Institut Plavi svijet, Veli Lošinj
Izv. prof. dr. sc. Bojan Lazar, Sveučilište Primorska, Kopar, Slovenija

Posljednjih nekoliko dana u javnosti se pojavljuju informacije o ugrizima kupača od strane morskih kornjača. Također, brojne su informacije o uzrocima ugriza, a medijska pažnja i brojna laička objašnjenja doprinose uznemirenosti pojedinaca, posebice u područjima u kojima su ugrizi zabilježeni.

Glavata želva (Carreta carreta)

Morske kornjače uglavnom žive kao samotne jedinke. Jadransko more naseljavaju uglavnom glavate želve za koje je sjeverni Jadran jedno od glavnih mediteranskih područja ishrane i zimovanja, a procijenjeno je da u cijelom Jadranu živi preko 100.000 jedinki. Taj broj uključuje razne dobne skupine želvi – od malih, spolno-nezrelih životinja do odraslih jedinki čiji oklop može biti i do 120 cm dužine. Većina želvi uglavnom boravi u području otvorenog mora pa ih ljudi uglavnom ne primjećuju. Manji broj približava se obali te ulazi u kanale između naših otoka pa ih je povremeno moguće sresti. Osim njih u malom broju pojavljuju se i zelene želve koje također žive u Sredozemlju te, veoma rijetko, sedmopruga usminjača koja u Sredozemno more dolazi iz Atlantskog oceana.

Male glavate želve nakon izlijeganja žure u more.

Glavna sredozemna gnjezdišta glavate želve nalaze se u Grčkoj, Turskoj i Cipru. Odrasle jedinke u sezoni parenja migriraju iz svojih morskih područja ishrane prema gnjezdištima. Samo parenje odvija se ispred gnjezdišta te nakon oplodnje ženke izlaze na plaže na kojima u rupe u pijesku, tijekom sezone koja traje nekoliko mjeseci, u više navrata polažu jaja. Mužjaci nikad ne izlaze iz mora.

Iako uglavnom žive samotno, tijekom sezone parenja u područjima gnjezdišta okupljaju se odrasli mužjaci koji mogu agresivno braniti područja koja su zauzeli u očekivanju ženki s kojima će se pariti. Iako morske kornjače nisu agresivne niti predstavljaju opasnost, u područjima parenja može doći do međusobnih borbi mužjaka koji na taj način uspostavljaju određenu dominaciju unutar područja. Te borbe uključuju ugrize protivnika za vrat i peraje, pokušaje da se suparnika zadrži pod morem i slično. Povremeno, mužjaci koji brane svoj uspostavljeni teritorij mogu napasti i druge veće „organizme“ pa tako i kupače.

S obzirom da je tijelo glavate želve zaštićeno tvrdim koštanim oklopom, pokretljivost same želve nije posebno velika. Stoga se prilikom napada kornjača od napadača može braniti samo na dva načina – ili bijegom ili, ako to nije moguće, ugrizom. S obzirom da se hrane plijenom s morskog dna kao što su školjkaši, puževi, rakovi, ježinci i drugi beskralježnjaci, glavate želve imaju izuzetno jake čeljusti kako bi mogle zdrobiti ljušture školjkaša i ostalih organizama. Stoga, ovisno o veličini životinje, u slučaju ugriza ozljede mogu biti i veoma ozbiljne.

Tijekom posljednjih dana pojavilo se više opisa ugriza glavate želve u okolici plaže Slatine na Čiovu. S obzirom da su ugrizi morskih kornjača u Jadranu izuzetno rijetki te do sada nije bilo značajnijih incidenata, pretpostavili smo da se radi o životinji koja je u strahu i samoobrani ugrizla kupače, posebice jer smo dobili i dojave o namjernom diranju životinja. Potrebno je napomenuti da se jedini nama poznati zabilježeni slučaj kada je glavata želva ugrizla više kupača u Jadranu desio u Boki Kotorskoj, a opisali su ga liječnici Opće bolnice u Kotoru koji su u znanstvenom članku objavljenom u časopisu Acta medica Croatica (znanstveni članak dostupan na https://hrcak.srce.hr/file/319644) opisali ozljede četiri ugrižena pacijenta i način njihovog liječenja. Ovakvi „napadi“ su zabilježeni i drugdje, primjerice u Grčkoj, a poznati su i primjeri da su se mužjaci, potaknuti povećanim lučenjem testosterona tijekom sezone parenja, pokušali pariti i s kupačima.

Glavata želva (Carreta carreta)

Međutim, ponovljeni incidenti tijekom posljednjih dana upućuju na druge moguće uzroke ugriza. Analiza nedavnih događaja na Čiovu mogla bi upućivati da se radi o jedinci koja se iz nekog razloga nastanila u području ispred plaže te ga brani od uljeza. U početku teksta opisali smo agresivno ponašanje mužjaka ispred gnijezdećih plaža, no u Hrvatskoj do sada nije zabilježeno gniježđenje glavate želve. Istovremeno, tijekom posljednjih godina (pretpostavlja se zbog utjecaja globalnih klimatskih promjena i zatopljenja, ali i povećanja broja glavatih želvi u Sredozemlju) u Jadranu je zabilježeno više gnijezda glavate želve – u Albaniji i Italiji, a gnijezdo pronađeno 2021. u Jesolu pored Venecije najsjevernije je gnijezdo glavate želve ikad zabilježeno. Mužjaci glavate želve tijekom sezone parenja mogu putovati između više međusobno udaljenih reproduktivnih staništa. No, da bi mogli biti sigurniji da je neki usamljeni mužjak „zaposjeo“ područje ispred plaže na Čiovu te ga brani očekujući ženke ili se radi o privremenom boravku odrasle jedinke u ovom području, potrebne su nam bolje fotografije ove želve. Osim utjecaja klimatskih promjena i zagrijavanja mora, razlog napada ove životinje može biti povezan i s njenim prijašnjim „iskustvom“ s ljudima. Naime, poznato je da npr. samotni dupini ili dupini koji borave u blizini ljudi koji ih hrane mogu biti izuzetno agresivni kad, očekujući hranu od kupača, istu ne dobiju. Naime, životinje koje dobivaju hranu od ljudi, prestaju aktivno loviti i navikavaju se da ih ljudi hrane pa sve ljude povezuju s mogućnošću hranjenja te kad naiđu na osobe koje im ne nude hranu koju očekuju, postaju agresivne. Slično se ponašaju i brojne druge morske i kopnene divlje životinje koje ljudi hrane u prirodi. Upravo stoga često napominjemo kako se dupine (i druge morske životinje) u prirodi ne smije pokušavati hraniti. Je li ova želva tijekom svog života boravila u području u kojem je možda bila u blizini ljudi i od njih dobivala hranu pa sada očekuje nešto slično, nije moguće reći osim ako životinja nije markirana (metalnim ili plastičnim markicama s brojem i nazivom institucije koja je markice izdala na perajama).

Maltretiranje glavate želve u Petrčanima je kazneno djelo.

Istovremeno s pojavom informacija o ugrizima, dobili smo snimke s plaže u Petrčanima na kojoj se vidi kako dva muškarca vuku veću glavatu želvu u plićak. Na snimci se vidi kako se želva bori da se oslobodi i jasno se vidi kako pokušava ugristi osobu koja ju drži, potvrđujući naš prijašnji navod kako je ugriz jedino sredstvo obrane morske kornjače. Sve vrste morskih kornjača koje se pojavljuju u Jadranu strogo su zaštićene, a ponašanje ovih osoba jasno upućuje na kršenje Zakona o zaštiti prirode s obzirom da se radi o lovu i maltretiranju strogo zaštićene vrste. Snimka je u javnosti izazvala zgražanje i osudu što ukazuje na visoku svijest građana o tome kako morski organizmi nisu igračke.

Što možemo učiniti?

U slučaju želve koja boravi u području plaže Slatina na Čiovu pozivamo kupače na oprez. Prilikom ulaska u more bilo bi poželjno obratiti pažnju na prisutnost želve te se u slučaju njenog približavanja treba povući iz mora. Po mogućnosti, prilikom ulaska u more bilo bi poželjno pogledati ispod površine koristeći masku kako bi utvrdili da želva nije negdje pri dnu. Također, bilo bi poželjno da kupači ne odlaze sami dalje od obale kako bi se, ako se želva pojavi, mogli sigurno vratiti. Pretpostavljamo da će kroz neko vrijeme ova želva sama napustiti područje. Pozivamo Vas da nam pošaljete svoje snimke ili fotografije kako bismo pokušali saznati nešto više o ovoj jedinci i razlozima njenog zadržavanja u području Slatina na Čiovu. Također, prema izjavama očevidaca, neke osobe su unatoč mogućnosti da ih želva ugrize, želvu na Čiovu dodirivali te je pratili i inicirali interakciju. Napominjemo još jednom da se radi o strogo zaštićenoj životinji te je takvo ponašanje kažnjivo.

U slučaju želve na plaži u Petrčanima, policija vrši izvide te će po završetku istih, ovisno o nalazu, uputiti kaznenu prijavu protiv osoba koje su maltretirale ovu želvu.

Uginula glavata želva zapetljana u plastični otpad.

U oba slučaja jasno je kako su ljudske aktivnosti, posredno (Slatine) i neposredno (Petrčane), ove životinje dovele u opasnost istovremeno izlažući i druge osobe opasnosti i neugodnim incidentima.

Naglašavamo još jednom – morske kornjače obično se ne približavaju i ne upuštaju u interakcije s drugim većim životinjama i čovjekom nego se zadržavaju na sigurnoj udaljenosti. Iznimno je rijetko da morske kornjače ugrizu čovjeka te se radi isključivo o izoliranim slučajevima.

Morske kornjače po prirodi nisu agresivne životinje, iako mužjaci u vrijeme parenja mogu pokazivati znakove teritorijalnosti i dominacije kada znaju upotrijebiti svoj snažan ugriz.

Također, kao i kod većine drugih životinja, moguće je i da iznenadna blizina i kontakt s čovjekom iznenade i uplaše životinju te potaknu njenu prirodnu reakciju samoobrane.

Stoga, ukoliko imate priliku opaziti morsku kornjaču u moru, ne približavajte se, ne pokušavajte dodirivati životinju ili je uznemiravati. Morske kornjače su divlje životinje koje nisu navikle na blizak kontakt s ljudima i zbog svoje ugroženosti i iznimne važnosti u morskom ekosustavu, strogo su zaštićene.

Kao i za većinu morskih organizama, najveće opasnosti za morske kornjače zapravo su posljedica ljudskih aktivnosti. Glavne razloge ugroženosti danas predstavljaju interakcija s ribarstvom (u

Glavata želva u oporavilištu za morske kornjače na Lošinju.

Jadranu gotovo 10.000 glavatih želvi godišnje završi kao slučajan ulov u ribolovne alate), sudari s plovilima, onečišćenje i uništavanje njihovih staništa. S obzirom da se ubrajaju u ugrožene organizme, sve tri vrste morskih kornjača koje obitavaju ili se pojavljuju u Jadranu strogo su zaštićene te je strogo zabranjeno njihovo namjerno uznemiravanje, maltretiranje ili lov.

Ukoliko uočite ozlijeđenu, iscrpljenu ili bolesnu morsku kornjaču potrebno je kontaktirati službu 112 ili izravno Oporavilište za morske kornjače na Lošinju na broj +385989981232 ili e-mail info@plavi-svijet.org.