Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora dana 19. srpnja 2013. u 18.00 sati otvoriti će Oporavilište za morske kornjače u Malom Lošinju. Zadovoljstvo nam je najaviti da će Oporavilište otvoriti Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović.

Oporavilište za morske kornjače osnovano je kao dio provedbe projekta: „Mreža za očuvanje kitova i morskih kornjača u Jadranu (NETCET)” kojeg sufinancira Europska Unija IPA Jadranski prekogranični program suradnje. Oporavilište će u budućnosti biti dio mreže oporavilišta za morske kornjače u Jadranu.

Morske kornjače su drevni gmazovi koji svjetskim morima i oceanima plivaju već 150 milijuna godina. Nažalost, danas se suočavaju s brojnim prijetnjama koje uzrokuju smanjenje njihove brojnosti. Od danas živućih sedam vrsta morskih kornjača, tri nastanjuju Sredozemno more. Sedmopruga usminjača je najveća morska kornjača i jedina čiji je oklop izrađen od vezivnog tkiva. Iako se može susresti, ova vrsta se u Mediteranu ne gnijezdi. Zelena želva se gnijezdi duž istočne obale Mediterana. Ova vrsta traži toplija mora, pa je najčešće nalazimo u južnom dijelu Jadrana.

Glavatu želvu možemo naći u svim dijelovima Jadrana tijekom cijele godine. Gnijezdi se na plažama Grčke, Turske i Cipra. Nakon što kornjačice napuste gnijezda, odlaze u otvoreno more gdje rastu i razvijaju se hraneći se meduzama, salpama i drugim organizmima. Tijekom razvoja ulaze u Jadran gdje ulaze u takozvanu bentičku fazu svog životnog ciklusa koju karakterizira prelazak na ishranu organizmima koji žive na dnu kao što su rakovi i školjke. S obzirom da je sjeverni Jadran plitko područje, ono predstavlja ključno stanište za odrastanje glavatih želvi. Također, s obzirom na dubinu sjeverni Jadran idealno je mjesto i za prezimljavanje morskih kornjača. Naime, kao hladnokrvne životinje hladne zimske mjesece one provode na dnu sjevernog Jadrana.

Na žalost, činjenica da morske kornjače žive u blizini područja ljudskih aktivnost, čini ovu vrstu ranjivom. Kao posljedica našeg utjecaja, njihov broj značajno se smanjuje. Stoga Međunarodna unija za očuvanje prirode (IUCN) svrstava glavatu želvu na Crvenu listu ugroženih vrsta (EN), dok Direktiva o staništima Europske Unije glavatu želvu navodi kao prioritet za očuvanje i zaštitu.

Najveća prijetnja morskim kornjačama u Jadranu je slučajni ulov u ribarsku opremu. Kada se kornjače zapetljaju u mreže ili su ulovljene kočom, nisu u mogućnosti izroniti pa ugibaju zbog utapanja. Nekoliko tisuća kornjača u Jadranskom moru svake godine ugiba u mrežama. Neke ulovljene životinje mogu biti u stanju kome ili šoka stoga se, ukoliko im se pravilno pruži pomoć, mogu oporaviti i vratiti natrag u more. Osim u mreže, kornjače se često ulove i na parangal. Nakon što progutaju udicu i plastičnu strunu neke životinje ugibaju, dok se druge uz pruženu pomoć mogu oporaviti. Važno je ukloniti udicu i strunu iz usne šupljine i crijeva putem operativnog zahvata. U suprotnom životinja ugiba dugotrajnom i bolnom smrću. Isto tako, brodovi koji se kreću velikim brzinama udarcem pri sudaru ili brodskim propelerom mogu životinji nanijeti teške i ozbiljne ozljede te uzrokovati smrt. Naposljetku, neke životinje su jednostavno bolesne i iscrpljene i potrebna im je pomoć.

Morske kornjače su nevjerojatno otporne i izdržljive te se unatoč ozljedama uz stručnu pomoć pruženu u oporavilištima mogu u potpunosti oporaviti i vratiti natrag u more. To je bila nit vodilja za otvaranje Oporavilišta za morske kornjače na Lošinju. Mjesto gdje će ozlijeđenim i bolesnim životinjama biti pružena stručna pomoć i njega od strane osposobljenih veterinara i biologa. Oporavilište za morske kornjače opremljeno je prostorijama za operacije, zasebnim bazenom za intenzivnu njegu te bazenima za dugotrajni oporavak kornjača u kontroliranim uvjetima. Osim toga, Institut Plavi svijet će u prostorijama oporavilišta educirati posjetitelje o morskim kornjačama putem interaktivnih računalnih aplikacija, prezentacija i predavanja, a posjetitelji će imati priliku vidjeti kornjače u fazi oporavka. Uz to, organizirati će se i puštanje oporavljenih morskih kornjača od kojih će neke dobiti i uređaj za satelitsko praćenje čime će se omogućiti daljnje praćenje uspješnosti oporavka te same biologije morskih kornjača.

Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora je oduvijek bio pokretačka sila u području istraživanja i zaštite velikih morskih kralješnjaka u Jadranskom moru. Istraživanja dobrih dupina na području Lošinja, Kornata i Visa, zatim procjene brojnosti kitova i morskih kornjača u Jadranu iz zraka i drugi projekti za cilj imaju zaštitu životinja u divljini. Oporavilište za morske kornjače je korak naprijed u zaštiti vrsta kroz osiguravanje uvjeta za oporavak ozlijeđenih jedinki koje bi u prirodi uginule. Oporavilište za morske kornjače biti će sastavni dio budućeg Centra za znanost o moru. Istovremeno, ovim projektima omogućiti ćemo i senzibilizaciju javnosti o potrebi zaštite vrsta s obzirom da će imati priliku vidjeti posljedice ljudskih aktivnosti na ugrožene vrste. Međutim, naša poruka istovremeno je i poruka da postoji šansa za očuvanje vrste – kroz rehabilitaciju životinja i njihovo vraćanje u divljinu te edukaciju ljudi o tome kako im pomoći.

Oporavilište za morske kornjače smješteno je u rekreacijskoj zoni Hotela Vespera u Sunčanoj uvali na otoku Lošinju. U suradnji s našim partnerima, Gradom Malim Lošinjem, Turističkom zajednicom grada Malog Lošinja i Jadranka grupom veselimo se dolasku znanstvenika, studenata, volontera, školskih grupa kao i drugih posjetitelja u novo Oporavilište i na otok Lošinj.

Za detaljnije informacije molimo vas da nas direktno kontaktirate ili posjetite našu web stranicu.