Kako bi upoznali širu javnost s radom našeg Oporavilišta za morske kornjače, zamolili smo voditeljicu mr.sc. Mateju Zekan i veterinarku Tinu Belaj, dr.med.vet. da nam na primjeru iz prakse opišu kako teče postupak prilikom prihvata i obrade ozlijeđenih morskih kornjača.

“Dana 23.05.2021. zaprimili smo dojavu ronioca o morskoj kornjači koja je plutala u uvali Kovčanje u Malom Lošinju. Radilo se o mladoj glavatoj želvi (Caretta caretta) duljine oklopa 31 cm i tjelesne težine od 3,4 kg. S obzirom da smo prilikom uvida utvrdili da je kornjača lošeg zdravstvenog stanja, prevezli smo je u Oporavilište za morske kornjače u Malom Lošinju. Životinja je zaprimljena izrazito dehidrirana, pothranjena i slaba a prilikom primarnog pregleda uočeni su komadići tanke plastike koji su virili iz kloake. S obzirom na njeno zdravstveno stanje, kornjača je primala infuzijske otopine, no unatoč tome uginula je trećeg dana terapije. Kako bi ustanovili uzrok uginuća, u suradnji s Hrvatskim veterinarskim institutom napravljena je razudba te je od postmortalnih promjena uočena izrazita upala debelog crijeva (kolitis). Također, komadići plastike nađeni su na izlazu iz želuca i u lumenu debelog crijeva. Nalaz upućuje na to da je upala bila uzrokovana plastikom kao stranim sadržajem u organizmu životinje zbog koje je vrlo vjerojatno došlo do resorpcije toksina i posljedičnog uginuća životinje.”, ispričala nam je Tina.

Izrazito dehidrirana, pothranjena i slaba kornjaša pronađena u uvali Kovčanje u Malom Lošinju

Komadići plastike nađeni u želucu i debelom crijevu

Temeljem višegodišnjeg iskustva u radu s morskim kornjačama, Mateja nam je objasnila kako je nažalost, plutajući otpad danas jedna od najvećih prijetnji morskim kornjačama. “Plastične vrećice u moru izgledaju poput meduza koje su plijen mnogih morskih kornjača. Budući da ne mogu izbaciti niti probaviti plastiku, veliki broj morskih kornjača ugiba zbog gutanja plastičnih vrećica i ostalog otpada koji se baca u more. Stoga ovim nesretnim primjerom ponovno ukazujemo na važnost odgovornog ponašanja prema okolišu za opstanak brojnih vrsta morskih organizama uključujući i morske kornjače.” Dodala je kako ipak ohrabruje sve veći broj posjeta školskih grupa koje sudjeluju u predavanjima i radionicama koje Institut Plavi svijet organizira kao dio aktivnosti europskog projekta LIFE Euroturles i na kojima djeca i mladi uče o biologiji, ekologiji i zaštiti morskih kornjača.

Također, sve je veći broj društveno odgovornih poduzeća koja uviđaju važnost ulaganja u projekte koji doprinose zaštiti i očuvanju okoliša. Tako je primjerice, P&G Hrvatska pokrenuo inicijativu “Učini dobru stvar” kojom je za rad Oporavilišta za morske kornjače u Malom Lošinju osigurana donacija.

Roberta Cijrak iz P&G Hrvatska i Jelena Basta iz Instituta Plavi svijet

Mateja i Tina ove su godine imale pune ruke posla jer je u Oporavilištu u prvih 6 mjeseci boravilo ukupno 12 jedinki morskih kornjača. Kako bi se poboljšali uvjeti za njihov boravak i oporavak, započeli smo s projektom “Unapređenje i povećanje kapaciteta Oporavilišta za morske kornjače na Lošinju”, financiranih sredstvima programa Konkurentnost i kohezija Strukturnih fondova Europske unije (K.K.06.5.2.04). Ovim projektom omogućit će se postavljanje dodatnih bazena za oporavak morskih kornjača, osigurati potrebna oprema za hitne intervencije na terenu te dodatno stručno usavršavanje djelatnika Instituta Plavi svijet, studenata i volontera za skrb o morskim kornjačama.

Mateja i Tina puštaju u more uspješno oporavljenu kornjaču Valbisku