Rezultati prikupljeni tijekom terenskog istraživanja iz zraka
Prikupljanje podataka o brojnosti i rasprostranjenosti dupina i ostalih vrsta kitova (Cetacea) u Jadranu započelo je 30. srpnja iz Trevisa (Italija), pored Venecije. Tim sastavljen od tri znanstvenika, dr.sc. Caterina Fortuna (koordinator projekta) i g. Elio Filidei (ISPRA) i g. Draško Holcer (Plavi svijet/Hrvatski prirodoslovni muzej) uz potporu dr.sc. Gregory Donovana, predstojnika Znanstvenog programa Međunarodne komisije za kitolov (IWC), preletjeli su gotovo 20.000 km Jadranskog mora unaprijed određenim, paralelnim rutama, koje spajaju istočnu i zapadnu obalu.
Istraživanje je trajalo 18 dana te je završeno preletom Otrantskih vrata.
Istraživanje je provedeno posebnim dvomotornim zrakoplovom visoko postavljenih krila, Partenavia P68 opremljenim s izbočenim, tzv. mjehurastim prozorima, kroz koje istraživači tijekom leta imaju potpuni pregled područja preleta uključujući i područje ispod samog zrakoplova. Potpuni pregled područja preleta važan je zbog prikupljanja svih opažanja na ruti leta te daljnje točne analize podataka.
Prikupljeni rezultati istraživačima su pokazali veliku raznolikost faune morskih sisavaca u Jadranu kakvu nisu očekivali. Tako je u sjevernom Jadranu utvrđena neočekivano velika brojnost glavatih želvi; zabilježeno je više od 1000 opažanja. U području Jabučke kotline zabilježen je veći broj modrulja (Prionace glauca) ali i goluba uhana (Mobula mobular) - zaštićene i ugrožene vrste raže koja može narasti i do preko 5 metara. Posebno interesantni rezultati i opažanja zabilježeni su u južnom Jadranu. Tako je istraživački tim snimio i fotografirao odraslog velikog kita (Balaenoptera physalus) dugog oko 18m u blizini Palagruže. Zabilježeno je i opažanje četiri izuzetno rijetka Cuvierova kljunastog kita (Ziphius cavirostris), vrste koju je veoma teško opaziti zbog skrovitog načina života i urona u najveće dubine koji traju i preko 30 minuta. Također, zabilježena su brojna opažanja glavatih dupina (Grampus griseus) koji su smatrani vrstom koja u Jadran povremeno ulazi iz Sredozemnog mora, a najveće iznenađenje bila je velika brojnost prugastih dupina (Stenella coeruleoalba). 
Iako su prugasti dupini danas najbrojnija vrsta dupina u Sredozemnom moru njihovo pojavljivanje u Jadranu bilježeno je sporadično. Međutim, ovim istraživanjem zabilježeno je gotovo 1000 prugastih dupina u skupinama od 10tak pa sve do gotovo 100tinjak životinja. Stoga, i bez posebne analize možemo zaključiti da su prugasti dupini sastavni dio faune Jadranskog mora. S druge strane, iako se kratkokljuni obični dupin (Delphinus delphis), nekada najbrojnija vrsta dupina u Jadranu, već duži niz godina smatra regionalno izumrlom vrstom u hrvatskom Jadranu, istraživači su se nadali da ova vrsta možda preživljava u dubokim vodama južnog Jadrana. Na žalost osim nekoliko pojedinačnih opažanja unutar skupina prugastih dupina, ova vrsta nije zabilježena.
Konačno, dobri dupini, vrsta zbog koje je cijeli projekt i pokrenut, zabilježena je u više od 100 opažanja u gotovo cijelom Jadranu osim u dubokim vodama južnog Jadrana.
Međutim, potrebno je naglasiti - ova opažanja ne predstavljaju stvarnu brojnost dupina u Jadranskom moru već samo brojnost utvrđenu u području preleta zrakoplova. Iako su neki od podataka već sami po sebi indikativni, tek će se daljnjom analizom utvrditi stvarna brojnost pojedinih vrsta dupina u Jadranu o čemu ćemo vas izvijestiti.
