Dobri dupin

Dobri dupini klasificiraju se kao:
Mammalia (sisavci), Cetacea (kitovi), Odontoceti (kitovi zubani), Delphinidae (dupini), Tursiops truncatus (Montague 1894) - dobri dupin.
Kao i svi ostali sisavci, dupini kote žive mlade, a ženke imaju mliječne žlijezde za dojenje mladunčeta. Kao član podreda Odontoceti, dupini imaju zube kojima se služe prilikom lova na plijen: ribe, glavonoašce, rakove i sl, dok kitovi usani (Mysticety) imaju usi: rožnate ploče na gornjoj čeljusti pomoću kojih procjeđuju vodu te se hrane planktonskim organizmima. U skupini dupina nalazimo najveći i najraznolikiji broj rodova unutar skupine kitova (Cetacea), a u skupinu dupina spada i orka (ili kit ubojica). Dobri dupin je vjerojatno najbolje poznata i jedna od najrasprostranjenijih vrsta u skupini dupina.

Osnovna biologija vrste vrlo dobro je dokumentirana.
Dobri dupin ima izduženi hidrodinamični oblik tijela, a boja varira od tamno plave do smeđe-sive na leđima, preko svijetlo sive na bokovima i bijele na trbuhu, koja može poprimiti i ružičastu nijansu tijekom ljeta kad je temperatura mora viša. Odrasli dobri dupini dugački su od 2 do 4 metra, a težina se može kretati između 100 i 500 kg. Odrasle jedinke populacije koja naseljava Jadran dosižu najveću dužinu od oko 3 metra.

Za razliku od riba, dupini udišu zrak te moraju izlaziti na površinu svakih nekoliko minuta da bi udahnuli. Nosni otvor se nalazi na gornjoj strani glave i prekriven je mišićem koji omogućuje potpuno zatvaranje nosnica prilikom urona.
Dobri dupini u potrazi za ribom obično ostaju pod morem 4-5 minuta. Najduže trajanje urona koji smo izmjerili u Hrvatskoj drži Belugo -trajao je 6 minuta i 55 sekundi.

Dobri dupini se hrane ribom, malim glavonošcima i rakovima te su često u izravnoj konkurenciji sribarima. Dupini su poznati po svojoj znatiželji, zbog čega se ponekad zapliću u mreže, pogotovo mreže stajaćice. To je često uzrok prerane smrti ovih životinja.

Dobri dupini nastanjuju gotovo sva mora i oceane diljem svijeta. Medutim ne postoji potpuna procjena broja jedinki u svijetu. U Sredozemlju trenutni broj se procjenjuje na manje od 10.000 jedinki. Zagađenje, prekomjerni izlov ribe i uništavanje staništa, ne smanjuju samo broj ovih dupina već uništavaju i smanjuju područja gdje bi mogli živjeti.