Veliki kit

(na fotografijama: veliki kit snimljen zapadno od Visa, veliki kit snimljen kod Palagruže, veliki kit snimljen sa Costabelle, Rijeka)

Veliki kitovi (Balaenoptera physalus) žive u svim oceanima i morima svijeta, osobito na umjereno hladnim i polarnim zemljopisnim širinama. Velika populacija živi i u Sredozemnom moru, a veliki kitovi redovno ulaze i u Jadran.

Tijekom boravka u Jadranu veliki kitovi koliko nam je poznato uglavnom se zadržavaju u otvorenim dijelovima južnog i srednjeg Jadrana, iako pojedne jedinke prilaze kopnu te ulaze u kanale između otoka. Tako je par velikih kitova prije desetak godina boravio čak i u Karinskom moru od kuda su se zaputili dalje Velebitskim kanalom prema sjeveru. Također, kitovi su zabilježeni i u Paškoj uvali. Jedan koji je 1953. tamo zalutao je uhvaćen i izložen u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju u Zagrebu, a jedan koji je uginuo 1991. nalazi se u Prirodoslovnom muzeju u Rijeci! Tijekom naših istraživanja u Jadranu, zabilježili smo dva susreta s velikim kitovima. Prvi 2007. između otoka Visa i Sv. Andrije (prva fotografija gore, u pozadini je Brusnik), te drugi tijekom istraživanja brojnosti dupina koje smo proveli iz zraka u blizini Palagruže (druga fotografija gore)

Veliki kitovi žive uglavnom sami ili u manjim skupinama, a skupine do stotinjak životinja opažene su samo u područjima bogatim hranom. Uglavnom se hrane planktonskim račićima (krill) i manjom plavom ribom, skušama, haringama i sl. Imaju hidrodinamčki oblikovano tijelo s naboranim grlenim brazdama koje se tijekom hranjenja prošire. Hrane se tako što kada naiđu na jato račića ili ribe otvarajući usta uzimaju cijelo jato zajedno sa velikom količinom mora u usta. Rastezljiva koža usta i grla omogućava im uzimanje ovolike količine vode. Zatvarajući usta, jezikom počinju istiskivati vodu kroz usi, rožnate ploče koje rastu iz gornje čeljusti, te procjeđuju plijen kao kroz sito. Nakon što iscijede vodu, jednostavno progutaju plijen koji je ostao u ustima.

Veliki kit je druga po veličini životinja na Zemlji, a jedina od njega veća životinja na Zemlji je plavetni kit. Tijelo velikog kita je tamno sivo s gornje strane, a bijelo ili bež s donje strane. Mogu narasti do 27 m dužine i gotovo 100 tona težine. Žive duže od 80 godina. Ženka u zimskim mjesecima koti samo jedno mladunče u prosjeku svake dvije do tri godine, nakon trudnoće koja traje 11 do 12 mjeseci.

Sve do kraja 19. stoljeća kada je izumljen parni stroj i novi harpuni s eksplozivnim punjenjem veliki kitovi kitolovcima su bili prebrzi za lov. Nažalost u 20. stoljeću postali su najlovljenija vrsta. Samo na južnoj polutci ubijeno ih je preko 725.000. U ovom trenutku njihova brojnost i status u oceanima su nepoznati. Iako se povremeno događaju sudari s brodovima, veliki kit danas je rijetko žrtva kitolova.