Ponašanje

Cilj studije ponašanja je utvrditi kako i u kojoj mjeri brodski promet utječe na ponašanje dupina. Tijekom prikupljanja podataka bilježi se sastav skupine dupina, njihovo početno ponašanje kao i broj i vrsta plovila u blizini te način na koji plovila i dupini reagiraju.
Brzi gliseri, pogotovo ako se kreću nepredvidivo, najčešće izazivaju negativne reakcije dupina koji ih doživljavaju kao predatore. Na negativne reakcije dupina utječe i broj plovila, naravno što ih je više predstavljaju veću prijetnju. Dupini u takvim situacijama nastoje izbjeći kontakt i udaljiti se iz područja i to brzim plivanjem od plovila ili dugim zaronima, što je energetski nepovoljno. Drugi nepovoljni učinci su povišena razina stresa, nemogućnost lova ribe ili odvajanje mladunaca od majki. S druge strane, spori brodovi koji se kreću pravocrtno predstavljaju najmanju opasnost i dupini se lako privikavaju na njihovu blizinu.
Dosadašnji rad Plavog svijeta na istraživanju ponašanja pokazuje da 92% negativnih reakcija dupina izazivaju "rekreacijska" plovila (gliseri, motorne jahte i sl.).

Osim interakcija s plovilima, bilježe se i obrasci ponašanja s ciljem utvrđivanja u kojim vremenskim proporcijama se koji obrazac ponašanja pojavljuje. Na taj način možemo utvrditi koliko vremena dupini provode u kojoj aktivnosti. Tako je ustanovljeno da dupini u akvatoriju otoka Lošinja najveći dio vremena provode u potrazi i lovu ribe.  Vrijeme provedeno u lovu se iz godine u godinu povećava što ukazuje na smanjenu dostupnost plijena, a koja je posljedica prekomjernog ribarenja.