Ozlijeđeni dupini

Ozljeđeni dupin Košara 1

Dobri dupini i ljudi dijele zajednički prostor i resurse. Institut Plavi svijet od samog početka istraživanja u Jadranu bilježi njihove interakcije. Dupini slijede koćarice, vade ribu iz mreža stajaćica ili s parangala, približavaju se plivaricama koje love plavu ribu, obilaze kaveze u kojima se uzgaja riba. U svakoj od ovih interakcija postoji opasnost za dupine i određena šteta za ribare. Ovisno o području i dominantnom načinu ribolova ove interakcije mogu za dupine postati i opasne po život. S obzirom da Institut Plavi svijet ima najveću bazu podataka o dupinima u Jadranu, veliki broj jedinki možemo prepoznati. To nam pomaže da utvrdimo u kakvom stanju je njihova populacija (brojnost, mortalitet, natalitet i sl.). Osim toga možemo utvrditi postoje li određeni obrasci ponašanja kod pojedinih jedinki u odnosu na ljudske aktivnosti. Praćenje smrtnosti u populaciji uzrokovane interakcijama s ribarstvom ili uspješnosti oporavka pojedinih ozlijeđenih dupina dodatno obogaćuje naše poznavanje ekologije ali i problema zaštite ove vrste u Jadranu. Širenjem područja istraživanja s Lošinja i Kvarnera na srednju i sjevernu Dalmaciju, u posljednjih nekoliko godina uviđamo da su ove interakcije različite u različitim područjima. Tako možemo uspoređivati kako i u kojoj mjeri različite vrste ribarstva utječu na lokalne zajednice dobrih dupina. Nakon gotovo 30 godina sustavnog istraživanja mnoge jedinke poznajemo jako dobro, pa možemo pratiti i njihove sudbine. Ponukani ovime, odlučili smo sastaviti pregled nedavnih slučajeva ozlijeđenih dupina čije sudbine smo pratili i još uvijek pratimo tijekom više godina.

Lamjana

Krajem svibnja 2010. godine dobili smo dojavu o ozlijeđenom dupinu koji je više dana boravio u blizini ribogojilišta ispred uvale Mala Lamjana na otoku Ugljanu. Dupina smo pronašli i utvrdili da mu je korijen repne peraje teško ozlijeđen. Ozljeda je nastala uslijed dubokog urezivanja konopa nekakvog ribarskog alata, najvjerojatnije konopa mreže stajaćice. Dupin se zapetljao i prilikom pokušavanja da se oslobodi snažno je povlačio konop što je dovelo do ozlijede, a komad konopa, otežan olovom, ostao je zapetljan na repu i onemogućavao normalno plivanje i zaranjanje.

Ozlijeđeni dupin Lamjana tijekom opažanja 29.5.2010. kod ribogojilišta ispred uvale Lamjana

Dupin nije izgledao pothranjen, ali je plivao sporo, boravio na površini znatno duže nego je to uobičajeno te se ponašao općenito pasivno. Tijekom ovog opažanja u neposrednoj blizini viđena druga tri dobra dupina, međutim nikakve interakcije između njih i ozlijeđenog dupina nije bilo. Nakon utvrđivanja situacije, pokušali smo prići dupinu i odstraniti urezani komad konopa. No, prilikom svakog pokušaja prilaženja dupin bi zaronio i odmakao se od plovila. Isto smo pokušali i plivajući i roneći na dah, no svaki put bez uspjeha. Nakon cijelog dana pokušavanja, zbog mraka, morali smo odustati. Više o ovome slučaju možete pronaći ovdje.

Nakon 8 dana isti dupin je ponovno viđen, ovaj put kod ribogojilišta kod Dugog otoka (Rava). I tada smo izašli na teren s nakanom da mu pomognemo. Ovaj put su nam u pomoć priskočili i volonteri iz Gorske službe, radnici ribogojilišta te ronioci iz ronilačkog centra u Ugljanu. Na tijelu dupina, između glave i repne peraje, pojavile su se nove ozljede; vjerojatno opekotine od izlaganja suncu (koža dupina jako je osjetljiva na isušivanje i sunce).

Ozlijeđeni dupin Lamjana tijekom opažanja 8.6.2010. kod ribogojilišta između Rave i Dugog otoka Ozlijeđeni dupin Lamjana tijekom opažanja 8.6.2010. kod ribogojilišta između Rave i Dugog otoka. Vidljiva je opeklina na leđima

I ovaj put su svi pokušaji prilaženja završavali neuspješno . U sumrak smo ponovno morali prekinuti pokušaje da ga ulovimo i od tada ovaj dupin više nije viđen. Više o ovome slučaju možete pronaći ovdje.

 

Košara

U rujnu 2013., pronašli smo teško ozlijeđenog dupina kod ribogojilišta između otoka Pašmana i otoka Košare. Ovaj dupin na leđnoj strani tijela, između glave i leđne peraje imao je upadljivu izraslinu, dok je s trbušne strane bio jasno vidljiv konop i dijelovi mreže koji su slobodno visjeli.

Košara, tijekom opažanja 27.10.2013. uz ribogojilište između Pašmana i otočića Košare

Očito je da je i ovaj dupin bio zapetljan u mrežu, a prilikom pokušaja da se oslobodi dijelovi mreže urezali su se duboko u tkivo. Konop je ostao u tkivu dupina, na leđnoj strani i uz desnu prsnu peraju je potpuno urastao u tkivo gdje je izazvao hipergranulaciju (izraslinu koju smo prvo vidjeli). Dio mreže ostao je i u ustima. Kao i onaj kod Lamjane, i ovaj dupin je bio relativno dobro uhranjen te je pokazivao izrazito pasivno ponašanje – sporo je plivao, dugo je boravio na površini ili tik pod površinom. Unatoč tome, nije dozvoljavao približavanje našem istraživačkom plovilu. Pregledom našeg kataloga utvrdili smo da je isti dupin viđen i godinu dana ranije, tijekom 2012. godine, kod ribogojilišta uz Dugi otok. Ovo opažanje su nam dojavili turisti koji su se tu zatekli tijekom jedrenja i koji su uspjeli snimiti dovoljno kvalitetne fotografije da ga možemo prepoznati. Već tada je hipergranulacija na leđima bila vidljiva, što upućuje da je već tada duže vrijeme živio sa teškom ozljedom, očito preživljavajući zahvaljujući olakšanom hranjenju uz ribogojilišta. Istog dupina opazili smo i dva puta i ove godine, 19.7.14. i 5.8.14., oba puta uz ribogojilište ispred uvale Lamjana na otoku Ugljanu. Ozljeda izgleda mnogo lošije nego prošle godine. Rana je više otvorena jer konop, koji je namotan oko tijela, vjerojatno svakim daljnjim pokretom nesretnog dupina dodatno zasijeca tkivo i produbljuje ranu.

Košara, tijekom opažanja 5.8.2014. uz ribogojilište ispred uvale Lamjana Košara, tijekom opažanja 5.8.2014. uz ribogojilište ispred uvale Lamjana

Promatranjem dupina očito je da jako pati i da mu se stanje pogoršava. U neposrednoj blizini viđena je i druga skupina dobrih dupina, ali nikakve interakcije nije bilo. Više o ovome slučaju pisali smo prošle godine ovdje.

 

Krešo

Dupin kojeg zovemo Krešo je naš stari znanac. Evidentiran je u našem katalogu još 2005. godine i od tada ga redovito viđamo. Ove godine Krešo se pojavio u medijima kada se 9. lipnja 2014. zapetljao u komad ribarskog alata kod otoka Rave. Krešo se, prema dojavi ribara, bio zapetljao u nekakav ribarski alat koji je na jednom kraju imao pričvršćenu bovu, ali je na drugom kraju bio uhvaćen za dno tako da nije mogao otplivati dalje. Ribar koji ga je opazio oslobodio je konop koji je držao Krešu „usidrenog“, no drugi kraj konopa privezan za bovu i dalje je bio namotan oko korijena repne peraje te je onemogućavao normalno plivanje i zaranjanje. Upravo bova i plutnice na konopu koje su onemogućavale kretanje i zaranjanje, spasile su Krešu od sudbine prethodna dva dupina. Naime, dupine kod Lamjane i Košare nismo mogli uloviti jer su unatoč ozljedama i dalje bili brži od ljudi u moru. Krešo, zbog bove i plutnica na konopu, nije mogao zaroniti i pobjeći pa su ga spasioci uspjeli uloviti, prerezati konope oko repa i osloboditi. Nedugo nakon toga, 22. srpnja 2014, opazili smo Krešu koji je bio u društvu s još jednim dupinom, nedaleko od Zadra. Prilikom ovog opažanja Krešo se ponašao normalno te nismo primijetili posljedice nedavnog zapetljavanja.

Krešo, tijekom opažanja 22.7.2014. u blizini Zadra 


Tri navedena slučaja dobro prikazuju složenost suživota dobrih dupina i ljudi, no nažalost ovi slučajevi nisu jedini. Tako je nedavno dojavljeno i opažanje zapetljanog dupina kod Brača, a ranijih godina smo bilježili čak i slučajeve namjernog ubijanja i ozljeđivanja. Dobri dupini su inteligentni oportunisti – vrlo lako se prilagode specifičnostima područja koje nastanjuju i brzo nauče kako iskoristiti sve prednosti. Interakcije dupina i ribarstva nose prednosti za dupine u smislu olakšanog hranjenja, ali nose sa sobom i opasnosti. Lov ribe uz kaveze u kojima se uzgaja riba jedan je primjer. Prilikom hranjenja ribe u kavezima, dio hrane propada kroz mreže kaveza i privlači ribu iz okolnog mora. Veća brojnost ribe tada u blizinu kaveza privlači i dupine. Lov plijena u blizini ribogojilišta za dupine predstavlja alternativnu strategiju lova ribe, pri kojoj je odnos uloženog (napor koji je potreban za uloviti ribu) i dobivenog (ulovljenog plijena) za njih puno povoljniji. Pribjegavanje ovoj strategiji lova je izraženije u područjima gdje je dostupnost plijena smanjena uslijed prekomjernog ribolova. Lov ribe uz kaveze za uzgoj ribe često znači i provlačenje među gustim spletom konopa i mreža, a povremena šteta koji čine trganjem mreže kaveza stavlja ih u opasnost zbog nepredvidivih reakcija ljudi – vlasnika kaveza.

U područjima u kojima se dominantno kočari, najveće su interakcije s kočaricama. Ovisno o području i dubini rada koče, dupini love ozlijeđenu i uplašenu ribu oko mreže, pokušavaju izvući ribu iz koče ili prolaze ispred otvora mreže riskirajući ulov u koču i gušenje. Također, sezonski ribolov može biti vrijeme veće interakcije sa sezonskim alatom (npr. s mrežama listaricama tijekom sezone lova na listove). No, čini se, u području sjeverne Dalmacije izraženija je interakcija s parangalima i mrežama stajaćicama te marikulturom.

Dupini, kad su teško ozlijeđeni, dugo vremena mogu trpjeti posljedice, no prilagodljivost im može osigurati preživljavanje. Tako su i dva teško ozlijeđena dupina stalno opažani upravo kod ribogojilišta. Onaj viđen kod Lamjane 2010. godine je duže vrijeme viđan na ribogojilištima, no uslijed iscrpljenosti zbog sve težih ozljeda vjerojatno je ubrzo uginuo te idućih godina nije opažen ponovo. Drugi, Košara, je sada već tri uzastopne godine viđan kod ribogojilišta. Očito je da se, unatoč teškim ozljedama, uspijeva prehraniti i preživjeti, međutim s obzirom da se ozljeda pogoršava pitanje je koliko dugo. Ozlijeđene dupine dosad nismo vidjeli iza kočarica, iako im lov iza koča omogućava lakši ulov plijena Mogući razlog leži u tome što kočarice love ribu na većim dubinama (ovisno o području od 50-ak do preko 100 metara) i stalno se kreću pa ih ozlijeđeni dupin, koji ne može normalno plivati i zaranjati, ne može slijediti. Osim što teške ozlijede za sobom nose bol i patnju, izgleda da ovi nesretni dupini trpe i svojevrsnu izolaciju od strane svoje vrste. Naime, ozlijeđeni dupini su prilikom svih dosadašnjih opažanja bili sami, iako su u dva slučaja u neposrednoj blizini bili opažani i drugi dupini.

Ovakve slučajeve je gotovo nemoguće spriječiti jer i ljudi i dupini imaju pravo na morske resurse. No, kada se ovakvi slučajevi dogode moramo nastojati ublažiti patnju ozlijeđenih dupina. Uspješno spašavanje dupina Kreše pozitivan je, ali nažalost rijedak primjer jednostavnog rješenja. Iskustvo nam pokazuje da je izuzetno teško, gotovo nemoguće, uloviti ozlijeđenog dupina kako bi mu se pomoglo. No, iskustvo koje smo stekli prilikom tih pokušaja može se iskoristiti u nekim budućim slučajevima. Stoga pozivamo sve koji opaze ozlijeđene dupine da ne pokušavaju sami intervenirati, već da obavijeste Institut Plavi svijet (051 604 666) ili centar 112. Ovime će se pokrenuti postupak organiziranog pokušaja spašavanja u kojem će sudjelovati stručnjaci, a ozlijeđene životinje imat će najbolju šansu za preživljavanje.

Potrebno je također napomenuti da su svi dupini i kitovi strogo zaštićene životinje te da ih neovisno o situaciji, bez posebne dozvole Ministarstva zaštite okoliša i prirode, nije dozvoljeno hvatati, plivati s njima, hraniti ih ili na bilo koji način uznemiravati. Više o tome na našem web-u:

Zašto ne treba plivati s dupinima?

Zašto ne treba hraniti dupine?

Pravila ponašanja u blizini dupina