Metode
Fotoidentifikacija
Tehnike fotoidentifikacije temelje se na metodi „Mark - Recapture". Prilikom susreta s dupinima istraživači fotografiraju ureze i ožiljke na leđnim perajama dupina. Ti ožiljci nastaju prirodnim putem prilikom međusobnih interakcija dupina te su jedinstveni za svakog dupina, poput otiska prsta.
Fotografije identificiranih jedinki nastale na terenu tvore katalog Jadranskog projekta dupin , kojeg trenutno sačinjavaju preko 400 jedinki od kojih svaka ima svoju oznaku u obliku imena ili kod - broja.
Večina ovih jedinki je prisutna tek povremeno u lošinjskom akvatoriju, dok njih stotinjak stalno obitava u lošinjskim vodama te ih smatramo jedinkama lošinjske rezidentne zajednice dupina.
Pomoću podataka dobivenih korištenjem ove metode stvara se detaljna slika stanja dupina koji koriste ovo stanište. Identificirane jedinke se prate kroz vrijeme već dugi niz godina te nam govore o stopi nataliteta i mortaliteta dupina te o njihovim društvenim odnosima.
Posljednjih nekoliko godina projekt je proširio svoje djelovanje i širenjem samog područja istraživanja koje sada obuhvaća i dio Virskog mora, zapadnu obalu otoka Lošinja te dio Kvarnera i Velebitskog kanala.
Bio akustika
Istraživanje utjecaja podvodne buke na dupine započelo je 2004. godine kroz primjenu metoda pasivne bioakustike. Višegodišnjim monitoringom kroz period od gotovo 5 godina sakupili smo dovoljno informacija o utjecaju zvučnog onečišćenja na korištenje staništa dupina.
Ponašanje
U 2005. godini započeli smo sa istraživanjem ponašanja jedinki te promjena u njihovom ponašanju u blizini različitih kategorija plovila primjenom metode kontinuiranog uzorkovanja te „Focal Group Follow" metodom.
Prehrana
Metode analiziranja djelomično probavljenog želučanog sadržaja uginulih dupina s ciljem identifikacije plijena na temelju prisutnih kljunova glavonožaca te ribljih otolita (sitne, sporo probavljive strukture koje se nalaze u unutarnjem uhu riba, a svojim su oblikom specifične za pojedine vrste) koriste se kod istraživanja prehrane dupina, započetog 2004. godine.
Istraživanja genetike i biomarkera također donosi nova saznanja o zdravstvenom statusu lošinjskih dobrih dupina.
